NIKOLA VITOV GUČETIĆ

Nenad Buzjak
Speleološki klub Samobor

Hrvatski speleolozi 2009. godine obilježavaju dvije važne obljetnice vezane uz ime Nikole Vitova Gučetića, dubrovačkog državnika, filozofa, književnika i autora prve znanstvene rasprave speleološke tematike u Hrvatskoj: 460 godišnjicu njegovog rođenja i 425 godina od izlaska prvog izdanja njegove knjige Sopra le Metheore d' Aristotile u kojoj je spomenuta rasprava objavljena.

Nikola Vitov Gučetić rođen je 1549. godine u bogatoj dubrovačkoj obitelji. Školovao se u Dubrovniku i povremeno u Italiji. Nakon završenog školovanja rijetko je napuštao rodni grad. Bavio se novčarstvom i trgovinom, te obavljao niz visokih dužnosti u upravi Dubrovačke Republike. Čak je 7 puta bio izabran za njenog kneza. Osim kao državnika koji je život posvetio blagostanju Republike, njegovi suvremenici su ga slavili kao filozofa i književnika. Bio je središnja osoba kulturnog života Dubrovnika. Posjedovao je možda najveću privatnu biblioteku u gradu. Proslavio se svojim filozofskim djelima, političkim, sociološkim i pedagoškim raspravama. U skladu s ondašnjim političkim i kulturnim prilikama, te vjerojatno da bi proširio krug svojih čitatelja, pisao je na talijanskom jeziku. Da je njegov rad bio cijenjen i izvan granica Republike dokazuje činjenica da mu je papa Klement VIII dodijelio počasni doktorat filozofije i magistrat teologije.

Godine 1584. u Veneciji je izašlo prvo, a 1585. drugo izdanje Gučetićeve knjige Sopra le Metheore d' Aristotile (O Aristotelovim meteorima). Djelo je komentar Aristotelovog tumačenja prirodnih pojava prema principima prirodne filozofije. Tumačeći postanak vjetra, Gučetić je spomenuo i dvije špilje - Šipun kraj Cavtata i špilju u Popovom polju koju nije imenovao, ali se može pretpostaviti da se radi o špilji Vjetrenici. Postanak vjetra u špiljama, a na primjeru Vjetrenice, Gučetić objašnjava ishlapljivanjem elemenata Zemlje pod utjecajem Sunca. Gučetić je uočio da se vjetar javlja samo na ulazu, uspoređujući ga s pojavom izrazitijeg strujanja mora u tjesnacima. Na primjeru spilje Šipun primijetio je da pojava vjetra u podzemlju ne vrijedi za svaku spilju. Nepostojanje vjetra na njenom ulazu objasnio je njenom vlažnošću, odnosno pojavom podzemne vode.

No, prema njegovom mišljenju voda pogoduje postanku siga kojima ova špilja obiluje. Iako s današnjeg gledišta zastarjela, ova je rasprava u speleološkom smislu zanimljiva i važna jer je Gučetić, u skladu s duhom svog vremena, opažanjem i zaključivanjem na temelju činjenica uočio razlike između ovih spilja i pokušao ih objasniti. To je dakle najstariji poznati znanstveni opis špilja u Hrvatskoj i BiH, pa Nikolu Vitova Gučetića možemo smatrati jednim od začetnika speleologije u Hrvatskoj.

Literatura:

Dadić, Ž. 1984: Osvrt Nikole Gučetića u 16. stoljeću na dvije špilje u okolici Dubrovnika. 9. jug. speleološki kongres (Zbornik predavanja), 741-746, Zagreb.
Prosperov Novak, S. 1997: Povijest hrvatske književnosti, knjiga 2: Od humanističkih početaka do Kašićeve ilirske gramatike, 469-479, Izdanja Antibarbarus, Zagreb.