|
Međunarodni
znanstveno-stručni skup "Georaznolikost, geobaština i
geoturizam u krškim područjima" održan je u Pećinskom
parku Grabovača u Perušiću 18.-19. veljače 2017.
Skup je okupio preko 130 stručnih djelatnika u sektoru
zaštite prirode i okoliša, znanstvenika, speleologa,
turističkih djelatnika i članova udruga koje se bave
zaštitom prirode i okoliša. U ime pokrovitelja, skup je
otvorio ministar zaštite okoliša i energetike Slaven
Dobrović koji je istaknuo značaj i potrebu adekvatnog
vrednovanja i zaštite geobaštine krških područja.
Istaknuo je i da se prirodnim vrijednostima u kršu ne
smije upravljati kao turističkim destinacijama, već
treba osimisliti kompletan sadržaj imajući na umu da se
radi o osjetljivom sustavu koji pored ostalog cijeli
Jadran opskrbljuje pitkom vodom.
 Na skupu
je prezentiran niz izvrsnih projekata kao što su
Pećinski park Grabovača, UNESCO-v Geopark Papuk, Jama
Baredine te niz ideja kako unaprijediti inventarizaciju
georaznolikosti, vrednovati i inventarizirati geobaštinu
i uključiti ju u edukativne i turističke programe.
Glavni zaključak skupa je da će se zajedničkim naporima
stručnjaka raditi na prikupljanju podataka o
georaznolikosti te na uključivanju geobaštine u
edukativne i turističke programe. Od posebnog je
interesa uključivanje u UNESCO-vu Globalnu mrežu
geoparkova, koje omogućuje osnaživanje znanstvenih i
edukativnih aktivnosti koje su ključne za vrednovanje i
zaštitu geobaštine.
Više
informacija dostupno je u zborniku skupa:
Georaznolikost
i geobaština krša
Jedan od
temelja održivog razvoja, zaštite prirode i okoliša
treba biti bolje poznavanje georaznolikosti kao jednog
od temelja funkcioniranja i stabilnosti ekosustava te
zaštita geoloških, pedoloških i geomorfoloških
vrijednosti. Hrvatski krš, koji prekriva značajan dio
teritorija Hrvatske odlikuje jedinstvena georaznolikost,
odnosno raznovrsnost pojava koje su lakše ili teže
dostupne čovjeku te brojni lokaliteti geobaštine. Premda
se dio geobaštine krša nalazi unutar već zaštićenih
područja, njena vrijednost često nije prepoznata u punoj
mjeri i nije na odgovarajući način predstavljena
javnosti.
Georaznolikost
i geobaština krša zadnjih desetljeća imaju sve veći
značaj kao izvor informacija o prošlosti Zemlje,
prepoznaje se njihova uloga u funkcioniranju i uslugama
ekosustava te dobivaju na značenju u edukativnim
sadržajima. Dok je na pojedinim lokacijama geobaština na
odgovarajući način evidentirana, vrednovana, zaštićena i
interpretirana, na većini drugih je potrebno raditi na
tome. Od posebnog su značaja speleološki objekti kao
nedovoljno istražene, jednostrano vrednovane i često
ugroženi lokaliteti u kršu.
U
daljnjem jačanju ativnosti vezanih uz geraznolikost i
geobaštinu naglasak se stavlja na sljedeća pitanja:
•
Kako na pravilne načine istraživati, inventarizirati,
vrednovati i u zaštiti prirode i okoliša koristiti
podatke o georaznolikosti i geobaštini?
• Kako senzibilizirati javnost, sektor
zaštite prirode i okoliša te djelatnike u turizmu za
vrijednosti, pravilnu prezentaciju i očuvanje
geobaštine?
• Koje su mogućnosti unaprjeđenja
posredovanja informacija o georaznolikosti i geobaštini
te kako ih povezati s obrazovnim i turističkim
sadržajima?
• Koji je značaj UNESCO-ve Globalne
mreže geoparkova i koliko je prepoznata u Hrvatskoj,
posebno u krškim područjima?
• U kojoj mjeri postojeći sustav zaštite
prirode i okoliša RH ispunjava ulogu pokretača
znanstveno-istraživačkih aktivnosti i proširenja
edukativnih sadržaja na polju geobaštine?
• Koja znanstvena i stručna
istraživanja je potrebno provoditi u svrhu pripreme
lokaliteta za posjetitelje kao i za praćenje stanja u
svrhu očuvanja georaznolikosti i geobaštine?
• Koji su problemi prisutni u procesu
istraživanja, zaštiti i upravljanju geobaštinom?
• Koja je specifičnost speleoloških
objekata kao teže dostupnih lokaliteta u kontekstu
geobaštine i koja je uloga njihovih stalnih istraživanja
i praćenja stanja?
|
