Međunarodni znanstveno-stručni skup "Georaznolikost, geobaština i geoturizam u krškim područjima" održan je u Pećinskom parku Grabovača u Perušiću 18.-19. veljače 2017. Skup je okupio preko 130 stručnih djelatnika u sektoru zaštite prirode i okoliša, znanstvenika, speleologa, turističkih djelatnika i članova udruga koje se bave zaštitom prirode i okoliša. U ime pokrovitelja, skup je otvorio ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović koji je istaknuo značaj i potrebu adekvatnog vrednovanja i zaštite geobaštine krških područja. Istaknuo je i da se prirodnim vrijednostima u kršu ne smije upravljati kao turističkim destinacijama, već treba osimisliti kompletan sadržaj imajući na umu da se radi o osjetljivom sustavu koji pored ostalog cijeli Jadran opskrbljuje pitkom vodom. 

otvaranje skupa  predavanja

Na skupu je prezentiran niz izvrsnih projekata kao što su Pećinski park Grabovača, UNESCO-v Geopark Papuk, Jama Baredine te niz ideja kako unaprijediti inventarizaciju georaznolikosti, vrednovati i inventarizirati geobaštinu i uključiti ju u edukativne i turističke programe. Glavni zaključak skupa je da će se zajedničkim naporima stručnjaka raditi na prikupljanju podataka o georaznolikosti te na uključivanju geobaštine u edukativne i turističke programe. Od posebnog je interesa uključivanje u UNESCO-vu Globalnu mrežu geoparkova, koje omogućuje osnaživanje znanstvenih i edukativnih aktivnosti koje su ključne za vrednovanje i zaštitu geobaštine.

Više informacija dostupno je u zborniku skupa:

sudionici
pokrovitelji

Georaznolikost i geobaština krša

Jedan od temelja održivog razvoja, zaštite prirode i okoliša treba biti bolje poznavanje georaznolikosti kao jednog od temelja funkcioniranja i stabilnosti ekosustava te zaštita geoloških, pedoloških i geomorfoloških vrijednosti. Hrvatski krš, koji prekriva značajan dio teritorija Hrvatske odlikuje jedinstvena georaznolikost, odnosno raznovrsnost pojava koje su lakše ili teže dostupne čovjeku te brojni lokaliteti geobaštine. Premda se dio geobaštine krša nalazi unutar već zaštićenih područja, njena vrijednost često nije prepoznata u punoj mjeri i nije na odgovarajući način predstavljena javnosti.

Georaznolikost i geobaština krša zadnjih desetljeća imaju sve veći značaj kao izvor informacija o prošlosti Zemlje, prepoznaje se njihova uloga u funkcioniranju i uslugama ekosustava te dobivaju na značenju u edukativnim sadržajima. Dok je na pojedinim lokacijama geobaština na odgovarajući način evidentirana, vrednovana, zaštićena i interpretirana, na većini drugih je potrebno raditi na tome. Od posebnog su značaja speleološki objekti kao nedovoljno istražene, jednostrano vrednovane i često ugroženi lokaliteti u kršu.

U daljnjem jačanju ativnosti vezanih uz geraznolikost i geobaštinu naglasak se stavlja na sljedeća pitanja:

•    Kako na pravilne načine istraživati, inventarizirati, vrednovati i u zaštiti prirode i okoliša koristiti podatke o georaznolikosti i geobaštini?
•    Kako senzibilizirati javnost, sektor zaštite prirode i okoliša te djelatnike u turizmu za vrijednosti, pravilnu prezentaciju i očuvanje geobaštine?
•    Koje su mogućnosti unaprjeđenja posredovanja informacija o georaznolikosti i geobaštini te kako ih povezati s obrazovnim i turističkim sadržajima? 
•    Koji je značaj UNESCO-ve Globalne mreže geoparkova i koliko je prepoznata u Hrvatskoj, posebno u krškim područjima?
•   U kojoj mjeri postojeći sustav zaštite prirode i okoliša RH ispunjava ulogu pokretača znanstveno-istraživačkih aktivnosti i proširenja edukativnih sadržaja na polju geobaštine?
•    Koja znanstvena i stručna istraživanja je potrebno provoditi u svrhu pripreme lokaliteta za posjetitelje kao i za praćenje stanja u svrhu očuvanja georaznolikosti i geobaštine?
•    Koji su problemi prisutni u procesu istraživanja, zaštiti i upravljanju geobaštinom?
•    Koja je specifičnost speleoloških objekata kao teže dostupnih lokaliteta u kontekstu geobaštine i koja je uloga njihovih stalnih istraživanja i praćenja stanja?

Georaznolikost, geobaština i geoturizam u krškim područjima.