Damir Lacković

Sige - što su i kako nastaju?

Autori fotografija: Damir Lacković, Hrvoje Malinar, Vlado Božić, Branko Jalžić, Snježana Mikulčić, Sandi Novak, Marko Andreis, Vinko Počanić, Darko Troha, Darko Bakšić, Dalibor Paar

Crteže izradila: Ivana Miličić

Crtež shematskog prikaza postanka različitih tipova siga u kršu izradili: Trpimir Vedriš i Ivana Miličić

Naslovnica: Stalaktit, Matešića peć, Kordun
Snimio: D. Lacković, 2002.

Dizajn: Sunčica Hraščanec

Lektor: Diana Šimurina-Šoufek

Stručni recenzenti:

Dr. sc. Ljubomir Babić, dr. sc. Franci Gabrovšek,
Hrvoje Malinar, dipl. ing.

Knjiga Sige

Knjigu možete kupiti u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju. Informacije na e-mail.

LACKOVIĆ, Damir

Sige : što su i kako nastaju : katalog Zbirke siga Mineraloško-petrografskoga odjela Hrvatskoga prirodoslovnoga muzeja / Damir Lacković ; [autori fotografija Damir Lacković...[et al.] ; crteže izradili : Ivana Miličić i Trpimir Vedriš]. - Zagreb : Hrvatski prirodoslovni muzej, 2003. - 89 str. : ilustr. u bojama ; 25 cm.

ISBN 953-6645-18-1


Stalagmit oblijepljen freatičkom sigom. špilja u kamenolomu Tounj, Tounj.
Kat. br. 61. Snimio: D. Lacković, 2003.

 

Literatura

 

Babić, Lj., Lacković, D. i Horvatinčić, N. (1997): Meteoric phreatic speleothems and the development of cave stratigraphy: an example from Tounj Cave, Dinarides, Croatia. Quaternary science reviews 15, 10; 1013-1022.

Bahun, S. (1991): O postanku Crvenog i modrog jezera kod Imotskog. Geol. vjesnik 44, 275-280, Zagreb

Bogli, A. (1980): Karst Hydrology and Physical Speleology.292 pp, Springer, Berlin.

Borsato, A., Frisia, S., Jones, B. i Klaas van der Borg (2000): Calcite Moonmilk: Cristal Morphology and Environment of Formation in Caves the Italian Alps. Journal of Sedimentary Research, Vol. 70, No. 5, September, p. 1171-1182.

Božić, V. (1999): Speleološki turizam u Hrvatskoj, vodič po uređenim i pristupačnim špiljama i jamama, 164 str, Ekološki glasnik, Zagreb.

Božićević, S. (1992): Fenomen krš. 104 str, školska knjiga, Zagreb.

Božićević, S. i Zebec, V. (1987): Kalcitno-hijalitne sige u nabušenoj kaverni tunela kroz južni Velebit. Geol. vjesnik, 40, 101-110, Zagreb.

Corbel, J. (1960): Erosion en terrain calcaire. Zeitschrift fur Geomorphologie, 2 Internationale Beitrage zur Karstmorphologie, Frankfurt am Main.

Ford, T. D. i Cullingford, C. H. D. (1976): The Science of Speleology, 585 str., London.

Ford, T. D. and Williams, P. (1989): Karst Geomorfology and Hydrology, 583 str., London.

Garašić, M. (1991): Morphological and hidrogeological classification of speleological structures (caves and pits) in the Croatian karst area. Geol. vjesnik, 44, 289-300, Zagreb.

Herak, M. (1991): Dinaridi i mobilistički osvrt na genezu i strukturu. Acta geologica, 21/2, 35-117, Zagreb.

Hill, C. A. and Forti, P. (1986): Cave Minerals of the World, 227 str., Huntsville, USA.

Jacobi, E. i Kreici, G. (1992): Die Hohle beim Spannagelhaus. pp 150, Verband osteerreichischer Hohlenforscher, Wien.

Knez, M. i Zupan, N. (1992): Minerali v slovenskih kraških jamah, 36 str., Postojna.

Lacković, D. (1993): Geološki uvjeti postanka špilje u kamenolomu Tounj, diplomski rad, 42 str., Sveučilište u Zagrebu.

Lacković, D., šmida, B., Horvatinčić, N. i Tibljaš, D. (1999): Some geological observations in Slovačka jama cave (-1268m) in Velebit mountain, Croatia. Acta carstologica 28/2, 6, 113-120, Ljubljana.

Lacković, D. (1998): Diagenetic concretions from the cave clastic sediment, Cave in Tounj Quarry, Croatia. Acta carstologica 27/2, 6, 97-103, Ljubljana.

Lacković, D. (2000): Sige. U: ur. Bakšić, D., Lacković, D. & Bakšić A.: Speleologija, 283-295, Planinarsko društvo Sveučilišta “Velebit”, Zagreb.

Malinar, H. (2001): Da li je kras hrvatska riječ? Ekološki glasnik, IX, 3, 28-33, D. Lomnica.

Šoufek, M. (1991): Svijet minerala. 124 str, školska knjiga Zagreb i Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb.

Zebec, V. (1974): Mineral Analysis of Dripstones frome some Speleologic Sites of the Dinaric Karst. Bull. sci. Sect. A Yug., 19, 3-4.


Kalcitni stalagmit s koraloidima, špilja Kruščica, Lika, kat. br. 199. Snimio: D. Lacković, 2003.


Makaroni. Fabrisova jama, Istra. Snimio:D.Bakšić

Postanimo sige

Prijatelju, ostavi stan i knjige,
pođimo u špilju, postanimo sige.

Možda ko siga bit ću sličan svecu,
možda faraonu, a možda perecu.

Ako ti jutrom počneš kapat ranije,
onda ćeš uveče kapati već polaganije.

Ako ja počnem kapati od tebe kasnije,
još u noći kapat ću, tada će čuti se glasnije.

Oko mene sige u obliku lule il’ štapa
reći će: pa ovaj bolje od nas kapa.

Kapati ćemo kroz zime, jeseni, proljeća;
kapati ćemo neumorno kroz stoljeća.

I tek kad zemlja rasprsne se cijela,
razletjet će se i naša kamena tijela.

Leteć po svemiru, slični na koralje,
naši komadi kapati će dalje.

Čas će ih sunce, a čas mjesec osvijetlit
i za sve vijeke svemirom će letit.

Prijatelju, zato ostavi stan i knjige;
postanimo vječni! Postanimo sige!

Vjekoslav Majer, iz zbirke: Pjesme zabrinutog Evropejca, 1934.


Špiljsko mlijeko na heliktitima. Jama Golubinka, Južni Velebit. Kat. br. 229. Snimila: S. Mikulčić, 2003.

 

Kapljica

Biti kapljica
sićušna, mala
na rubu sige
na bridu kristala

kapljica vode
u špilji, u mraku
potpuno glatka, bistra, okrugla
čekati tako u vlažnom zraku

bez žurbe i stege
polagano rasti
čitav svoj život,
a zatim - pasti

živjeti vječnost
za jedan čas
slobode i sreće
i na kraju: fljas!

Njena sudbina
nam izgleda tužna,
a nije ni teška,
ni bolna, ni ružna

jer iza tog lomnog
kratkog života
ostaje neka
trajna ljepota

kamenih siga
u bezbroj oblika
il kad se njihova
napravi slika

da li je tako
procijenite sami
i..., nek’ vam je sretno,
barem k’o lani!

Marijan Čepelak, novogodišnja čestitka
špiljarima PDS Velebit, 1999.


Zasigana limenka,
špilja Veternica, Medvednica, Zagreb.
Kat. br. 207. Snimila: S. Mikulčić, 2003.

 


Zavjesa. Ponorac, Rakovica, Kordun.
Snimio: D.Bakšić

Uvod

Na karbonatnim stijenama Dinarida razvio se tipični krš kojega mnogi istraživači nazivaju i “klasičan krš”. Brojni nazivi krških fenomena s područja Dinarida uvedeni su u originalnom obliku i u međunarodnu terminologiju, kao npr. uvala, kamenica, ponor, dolina koju, međutim, u nas zovemo vrtačom ili ponikvom te polje, što podrazumijeva krško polje. Bogata raznolikost pojava u kršu obuhvaća i fenomen siga. Krški predjeli zapremaju veliki dio hrvatskih Dinarida, pa su unutar njih česte i pojave raznih tipova siga. To je razlog zbog kojeg je Mineraloško-petrografski odjel Hrvatskoga prirodoslovnoga muzeja prikupljao materijal te 1999. godine priredio izložbu kojom su sige predstavljene kao dio prirodne baštine hrvatskoga krša. Od tada pa sve do 2003. godine, izložba Sige gostovala je: u hrvatskim gradovima Kninu, Karlovcu, Krapini, Šibeniku, Sisku, Varaždinu i Dubrovniku; u Nacionalnome parku Paklenica, u Parku prirode Medvednica; u Južnoj Africi u Kulturnom centru hrvatske zajednice u Johannesburgu te na Sveučilištu u Pretoriji; kao i na međunarodnoj izložbi minerala i fosila Bologna Mineral Show u Italiji. Rad na izložbi rezultirao je i ovom publikacijom, kojoj je namjera predstaviti jedinstvenu ljepotu siga, njihove vrste i postanak te podzemne okoliše krša u kojima nastaju. Na kraju knjige uvršten je i katalog Zbirke siga Mineraloško-petrografskoga odjela Hrvatskoga prirodoslovnoga muzeja. Osim speleolozima, koji se izravno susreću s fenomenom siga, knjiga je namijenjena i ljudima koji nemaju prilike doživjeti sige u njihovom podzemnom ambijentu te onima koji su posjetili ili posjećuju turistički uređene špilje i jame i žele o sigama saznati nešto više.

Fotografije u knjizi prikazuju sige snimljene većinom u krškome podzemlju diljem Hrvatske, malim dijelom u inozemstvu te dio uzoraka siga koji se čuvaju u Zbirci siga Mineraloško-petrografskoga odjela Hrvatskoga prirodoslovnoga muzeja u Zagrebu.

Sadržaj

Gdje i kako nastaju sige?

Krški predjeli zapremaju čak 46% površine Hrvatske, a podzemlje tog krša seže do dubina od više kilometara. Koji su procesi u kršu? O procesu okršavanja i nastanku špilja i jama kao okoliša u kojima nastaju sige.

Mineralni sastav

Od čega su sige? Sige mogu biti izgrađene od različitih minerala, odnosno različiti minerali mogu tvoriti isti tip siga. Najzastupljeniji špiljski minerali u hrvatskim špiljama su kalcit, aragonit i led.

Raskoš oblika siga

Do sada je u svijetu izdvojeno čak 38 različitih tipova siga, od kojih su neki izuzetno rijetki. Ovdje ćemo prikazati najčešće oblike siga te neke rijetke sige koje se javljaju u hrvatskome kršu.

Svojstva siga

Čime je određena boja siga? Kako brzo sige rastu i koliko su stare? Kako nestaju sige?

 


Jezerca pregrađena špiljskim kaskadama. Špilja u kamenolomu Tounj, Ogulin.
Snimio: S. Novak, 1999.
 


Kalcitna siga, Postojna, Slovenija. Kat. br. 1., Snimila: S. Mikulčić
 


Kalcitni stalagmit. špilja Ponorac, Rakovica, Kordun Kat. br. 22, Snimio: D. Lacković, 2003.
 


Kristali kalcita, Jama Kornjatuša, Dobranje, Metković. Kat br. 69. Snimio: D. Lacković, 2003.
 


Dvostruki kalcitni konulit, špilja kod sela Kremena, Opuzen.
Kat. br. 91. Snimio: D. Lacković, 2003.
 


Zasigana grančica. Jama Kornjatuša, Dobrinje, Metković.
Kat. br. 73.  Snimila: S. Mikulčić, 2003.
 


Umjetna kamenica za vodu izdubljena u kalcitnoj sigovini, Sankovići, Metković.
Kat. br. 143. Snimila: S. Mikulčić, 2003.
 


Zasigana lubanja mačke. Jama kod Sv. Lucije, Vodnjan, Istra.
Kat. br. 191. Snimila: S. Mikulčić, 2003.
 


Kristali aragonita, špilja Aragonka, Ljubač, Orašac, Dubrovnik.
Iz stalnog izložbenog postava. Kat. br. 192. Snimila: S. Mikulčić, 2003.
 


Špiljska konkrecija, špilja Kruščica, Lika, Hrvatska Kat. br. 200. Snimila: S. Mikulčić
 

Zahvale

Od sveg srca zahvaljujem prijateljima speleolozima (špiljarima, jamarima) svoga matičnoga Speleološkog odsjeka Planinarskog društva Sveučilišta “Velebit” te ostalih speleoloških odsjeka i klubova iz čitave Hrvatske na zajedničkim, i veselim i teškim, trenucima speleoloških istraživanja na kojima je dozrijevala ideja o pisanju ove knjige i na kojima je snimljen najveći dio u knjizi objavljenih fotografija.

Zahvaljujem kolegicama i kolegama Mineraloško petrografskog odjela Hrvatskoga prirodoslovnoga muzeja na korisnim savjetima i potpori, posebno dr. Marti Crnjaković i mr. Vladimiru Zebecu čije su kritičke primjedbe bile od velike pomoći prilikom nastajanja prvih verzija rukopisa te Snježani Mikulčić na snimanju uzoraka Zbirke siga. Dr. Nikoli Tvrtkoviću zahvaljujem na potpori speleološkim istraživanjima koja su bila važna za istraživanje siga, za upotpunjavanje Zbirke siga te za snimanje dijela objavljenih fotografija.

Recenzentima, dr. Ljubomiru Babiću iz Geološko-paleontološkog zavoda Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, dr. Franciju Gabrovšeku iz Inštituta za raziskovanje krasa u Postojni te dipl. ing. geol. Hrvoju Malinaru, zahvaljujem na brojnim korisnim savjetima koji su bitno doprinjeli kakvoći konačne verzije teksta.

Autor

 


U Paklenom kanalu špilje Veternice. Medvednica, Zagreb. Snimio: D. Lacković, 1999.

 


Medina pećina, Perušić. Snimio: D.Bakšić

 


Hajdova hiža, Drgomalj. Snimio: D.Paar

      

© 1997-2015. HRVATSKI SPELEOLOŠKI POSLUŽITELJ