Damir Lacković
Sige - što su i kako nastaju?
Autori fotografija:
Damir Lacković, Hrvoje Malinar,
Vlado Božić, Branko Jalžić,
Snježana Mikulčić, Sandi Novak,
Marko Andreis, Vinko Počanić,
Darko Troha, Darko Bakšić, Dalibor Paar
Crteže izradila:
Ivana Miličić
Crtež shematskog prikaza postanka
različitih tipova siga u kršu izradili:
Trpimir Vedriš i Ivana Miličić
Naslovnica:
Stalaktit, Matešića peć, Kordun
Snimio: D. Lacković, 2002.
Dizajn: Sunčica Hraščanec
Lektor: Diana Šimurina-Šoufek
Stručni recenzenti:
Dr. sc. Ljubomir Babić, dr. sc. Franci Gabrovšek,
Hrvoje Malinar, dipl. ing.
Knjiga Sige
Knjigu možete kupiti u
Hrvatskom prirodoslovnom muzeju. Informacije na
e-mail.
LACKOVIĆ, Damir
Sige : što su i kako nastaju : katalog Zbirke siga Mineraloško-petrografskoga
odjela Hrvatskoga prirodoslovnoga muzeja / Damir Lacković ; [autori fotografija
Damir Lacković...[et al.] ; crteže izradili : Ivana Miličić i Trpimir Vedriš]. -
Zagreb : Hrvatski prirodoslovni muzej, 2003. - 89 str. : ilustr. u bojama ; 25
cm.
ISBN 953-6645-18-1
Stalagmit oblijepljen freatičkom sigom. špilja u kamenolomu Tounj, Tounj.
Kat. br. 61.
Snimio: D. Lacković, 2003.
Literatura
Babić, Lj., Lacković, D. i Horvatinčić, N. (1997): Meteoric phreatic speleothems
and the development of cave stratigraphy: an example from Tounj Cave, Dinarides,
Croatia. Quaternary science reviews 15, 10; 1013-1022.
Bahun, S. (1991): O postanku Crvenog i modrog jezera kod Imotskog. Geol. vjesnik
44, 275-280, Zagreb
Bogli, A. (1980): Karst Hydrology and Physical Speleology.292 pp, Springer,
Berlin.
Borsato, A., Frisia, S., Jones, B. i Klaas van der Borg (2000): Calcite
Moonmilk: Cristal Morphology and Environment of Formation in Caves the Italian
Alps. Journal of Sedimentary Research, Vol. 70, No. 5, September, p. 1171-1182.
Božić, V. (1999): Speleološki turizam u Hrvatskoj, vodič po uređenim i
pristupačnim špiljama i jamama, 164 str, Ekološki glasnik, Zagreb.
Božićević, S. (1992): Fenomen krš. 104 str, školska knjiga, Zagreb.
Božićević, S. i Zebec, V. (1987): Kalcitno-hijalitne sige u nabušenoj kaverni
tunela kroz južni Velebit. Geol. vjesnik, 40, 101-110, Zagreb.
Corbel, J. (1960): Erosion en terrain calcaire. Zeitschrift fur Geomorphologie,
2 Internationale Beitrage zur Karstmorphologie, Frankfurt am Main.
Ford, T. D. i Cullingford, C. H. D. (1976): The Science of Speleology, 585 str.,
London.
Ford, T. D. and Williams, P. (1989): Karst Geomorfology and Hydrology, 583 str.,
London.
Garašić, M. (1991): Morphological and hidrogeological classification of
speleological structures (caves and pits) in the Croatian karst area. Geol.
vjesnik, 44, 289-300, Zagreb.
Herak, M. (1991): Dinaridi i mobilistički osvrt na genezu i strukturu. Acta
geologica, 21/2, 35-117, Zagreb.
Hill, C. A. and Forti, P. (1986): Cave Minerals of the World, 227 str.,
Huntsville, USA.
Jacobi, E. i Kreici, G. (1992): Die Hohle beim Spannagelhaus. pp 150, Verband
osteerreichischer Hohlenforscher, Wien.
Knez, M. i Zupan, N. (1992): Minerali v slovenskih kraških jamah, 36 str.,
Postojna.
Lacković, D. (1993): Geološki uvjeti postanka špilje u kamenolomu Tounj,
diplomski rad, 42 str., Sveučilište u Zagrebu.
Lacković, D., šmida, B., Horvatinčić, N. i Tibljaš, D. (1999): Some geological
observations in Slovačka jama cave (-1268m) in Velebit mountain, Croatia. Acta
carstologica 28/2, 6, 113-120, Ljubljana.
Lacković, D. (1998): Diagenetic concretions from the cave clastic sediment, Cave
in Tounj Quarry, Croatia. Acta carstologica 27/2, 6, 97-103, Ljubljana.
Lacković, D. (2000): Sige. U: ur. Bakšić, D., Lacković, D. & Bakšić A.:
Speleologija, 283-295, Planinarsko društvo Sveučilišta “Velebit”, Zagreb.
Malinar, H. (2001): Da li je kras hrvatska riječ? Ekološki glasnik, IX, 3,
28-33, D. Lomnica.
Šoufek, M. (1991): Svijet minerala. 124 str, školska knjiga Zagreb i Hrvatski
prirodoslovni muzej, Zagreb.
Zebec, V. (1974): Mineral Analysis of Dripstones frome some Speleologic Sites of
the Dinaric Karst. Bull. sci. Sect. A Yug., 19, 3-4.
Kalcitni stalagmit s koraloidima, špilja Kruščica, Lika, kat. br. 199.
Snimio: D. Lacković, 2003.
Makaroni. Fabrisova jama, Istra. Snimio:D.Bakšić
Postanimo sige
Prijatelju, ostavi stan i knjige,
pođimo u špilju, postanimo sige.
Možda ko siga bit ću sličan svecu,
možda faraonu, a možda perecu.
Ako ti jutrom počneš kapat ranije,
onda ćeš uveče kapati već polaganije.
Ako ja počnem kapati od tebe kasnije,
još u noći kapat ću, tada će čuti se glasnije.
Oko mene sige u obliku lule il’ štapa
reći će: pa ovaj bolje od nas kapa.
Kapati ćemo kroz zime, jeseni, proljeća;
kapati ćemo neumorno kroz stoljeća.
I tek kad zemlja rasprsne se cijela,
razletjet će se i naša kamena tijela.
Leteć po svemiru, slični na koralje,
naši komadi kapati će dalje.
Čas će ih sunce, a čas mjesec osvijetlit
i za sve vijeke svemirom će letit.
Prijatelju, zato ostavi stan i knjige;
postanimo vječni! Postanimo sige!
Vjekoslav Majer, iz zbirke: Pjesme zabrinutog
Evropejca, 1934.
Špiljsko mlijeko na heliktitima. Jama Golubinka, Južni Velebit. Kat. br. 229.
Snimila: S. Mikulčić, 2003.
Kapljica
Biti kapljica
sićušna, mala
na rubu sige
na bridu kristala
kapljica vode
u špilji, u mraku
potpuno glatka, bistra, okrugla
čekati tako u vlažnom zraku
bez žurbe i stege
polagano rasti
čitav svoj život,
a zatim - pasti
živjeti vječnost
za jedan čas
slobode i sreće
i na kraju: fljas!
Njena sudbina
nam izgleda tužna,
a nije ni teška,
ni bolna, ni ružna
jer iza tog lomnog
kratkog života
ostaje neka
trajna ljepota
kamenih siga
u bezbroj oblika
il kad se njihova
napravi slika
da li je tako
procijenite sami
i..., nek’ vam je sretno,
barem k’o lani!
Marijan Čepelak, novogodišnja čestitka
špiljarima PDS Velebit, 1999.
Zasigana limenka,
špilja Veternica, Medvednica, Zagreb.
Kat. br. 207.
Snimila: S. Mikulčić, 2003.
Zavjesa. Ponorac, Rakovica, Kordun.
Snimio: D.Bakšić
|
Uvod
Na karbonatnim stijenama Dinarida razvio se tipični krš kojega mnogi
istraživači nazivaju i “klasičan krš”. Brojni nazivi krških fenomena s područja
Dinarida uvedeni su u originalnom obliku i u međunarodnu terminologiju, kao npr.
uvala, kamenica, ponor, dolina koju, međutim, u nas zovemo vrtačom ili ponikvom
te polje, što podrazumijeva krško polje. Bogata raznolikost pojava u kršu
obuhvaća i fenomen siga. Krški predjeli zapremaju veliki dio hrvatskih Dinarida,
pa su unutar njih česte i pojave raznih tipova siga. To je razlog zbog kojeg je
Mineraloško-petrografski odjel Hrvatskoga prirodoslovnoga muzeja prikupljao
materijal te 1999. godine priredio izložbu kojom su sige predstavljene kao dio
prirodne baštine hrvatskoga krša. Od tada pa sve do 2003. godine, izložba Sige
gostovala je: u hrvatskim gradovima Kninu, Karlovcu, Krapini, Šibeniku, Sisku,
Varaždinu i Dubrovniku; u Nacionalnome parku Paklenica, u Parku prirode
Medvednica; u Južnoj Africi u Kulturnom centru hrvatske zajednice u
Johannesburgu te na Sveučilištu u Pretoriji; kao i na međunarodnoj izložbi
minerala i fosila Bologna Mineral Show u Italiji. Rad na izložbi rezultirao je i
ovom publikacijom, kojoj je namjera predstaviti jedinstvenu ljepotu siga,
njihove vrste i postanak te podzemne okoliše krša u kojima nastaju. Na kraju
knjige uvršten je i katalog Zbirke siga Mineraloško-petrografskoga odjela
Hrvatskoga prirodoslovnoga muzeja. Osim speleolozima, koji se izravno susreću s
fenomenom siga, knjiga je namijenjena i ljudima koji nemaju prilike doživjeti
sige u njihovom podzemnom ambijentu te onima koji su posjetili ili posjećuju
turistički uređene špilje i jame i žele o sigama saznati nešto više.
Fotografije u knjizi prikazuju sige snimljene većinom u krškome podzemlju diljem
Hrvatske, malim dijelom u inozemstvu te dio uzoraka siga koji se čuvaju u
Zbirci siga Mineraloško-petrografskoga odjela Hrvatskoga
prirodoslovnoga muzeja u Zagrebu.
Sadržaj
|
Gdje i kako nastaju sige?
Krški predjeli zapremaju čak 46% površine Hrvatske, a podzemlje tog krša seže do
dubina od više kilometara. Koji su procesi u kršu? O procesu okršavanja i
nastanku špilja i jama kao okoliša u kojima nastaju sige. |
|
Mineralni sastav
Od čega su sige?
Sige mogu biti izgrađene od različitih minerala, odnosno različiti minerali mogu
tvoriti isti tip siga. Najzastupljeniji špiljski minerali u hrvatskim špiljama
su kalcit, aragonit i led. |
|
Raskoš oblika siga Do sada je u svijetu izdvojeno čak 38 različitih tipova siga, od kojih su neki
izuzetno rijetki. Ovdje ćemo prikazati najčešće oblike siga te neke rijetke sige
koje se javljaju u hrvatskome kršu. |
|
Svojstva siga Čime je određena boja siga?
Kako brzo sige rastu i koliko su stare? Kako nestaju sige? |
Jezerca pregrađena špiljskim kaskadama. Špilja u kamenolomu Tounj, Ogulin.
Snimio: S. Novak, 1999.
Kalcitna siga, Postojna, Slovenija. Kat. br. 1., Snimila: S. Mikulčić
Kalcitni stalagmit. špilja Ponorac, Rakovica, Kordun Kat. br. 22, Snimio: D.
Lacković, 2003.
Kristali kalcita, Jama Kornjatuša, Dobranje, Metković. Kat br. 69.
Snimio: D. Lacković, 2003.
Dvostruki kalcitni konulit, špilja kod sela Kremena, Opuzen.
Kat. br.
91. Snimio: D. Lacković, 2003.
Zasigana grančica. Jama Kornjatuša, Dobrinje, Metković.
Kat. br. 73.
Snimila: S. Mikulčić, 2003.
Umjetna kamenica za vodu izdubljena u kalcitnoj sigovini, Sankovići, Metković.
Kat. br. 143.
Snimila: S. Mikulčić, 2003.
Zasigana lubanja mačke. Jama kod Sv. Lucije, Vodnjan, Istra.
Kat. br.
191.
Snimila: S. Mikulčić, 2003.
Kristali aragonita, špilja Aragonka, Ljubač, Orašac, Dubrovnik.
Iz stalnog
izložbenog postava. Kat. br. 192. Snimila: S. Mikulčić, 2003.
Špiljska konkrecija, špilja Kruščica, Lika, Hrvatska Kat. br. 200.
Snimila: S. Mikulčić
Zahvale
Od sveg srca zahvaljujem prijateljima speleolozima (špiljarima, jamarima) svoga
matičnoga Speleološkog odsjeka Planinarskog društva Sveučilišta “Velebit” te
ostalih speleoloških odsjeka i klubova iz čitave Hrvatske na zajedničkim, i
veselim i teškim, trenucima speleoloških istraživanja na kojima je dozrijevala
ideja o pisanju ove knjige i na kojima je snimljen najveći dio u knjizi
objavljenih fotografija.
Zahvaljujem kolegicama i kolegama Mineraloško petrografskog odjela Hrvatskoga
prirodoslovnoga muzeja na korisnim savjetima i potpori, posebno dr. Marti
Crnjaković i mr. Vladimiru Zebecu čije su kritičke primjedbe bile od velike
pomoći prilikom nastajanja prvih verzija rukopisa te Snježani Mikulčić na
snimanju uzoraka Zbirke siga. Dr. Nikoli Tvrtkoviću zahvaljujem na potpori
speleološkim istraživanjima koja su bila važna za istraživanje siga, za
upotpunjavanje Zbirke siga te za snimanje dijela objavljenih fotografija.
Recenzentima, dr. Ljubomiru Babiću iz Geološko-paleontološkog zavoda
Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, dr. Franciju Gabrovšeku iz
Inštituta za raziskovanje krasa u Postojni te dipl. ing. geol. Hrvoju Malinaru,
zahvaljujem na brojnim korisnim savjetima koji su bitno doprinjeli kakvoći
konačne verzije teksta.
Autor
U Paklenom kanalu špilje Veternice. Medvednica, Zagreb.
Snimio: D. Lacković, 1999.
Medina pećina, Perušić. Snimio: D.Bakšić
Hajdova hiža, Drgomalj. Snimio: D.Paar |