110 godina Speleološkog odsjeka «Liburnija» Zadar

Posljednjih nekoliko godina u hrvatskoj se speleologiji dosta raspravlja o njenim početcima i prvim organizacijama, na tragu tih razmišljanja, a uvažavajući činjenice i povijesne zapise donosimo vam kronologiju nastanka i rada Speleološkog odsjeka «Liburnija» iz Zadra, prve isključivo speleološke organizacije na prostoru RH. Većina podataka je preuzeta iz arhive odsjeka. tj onog djela koji nije izgorio u granatiranju Zadra 1991. godine kada je pogođeno potkrovlje državnog arhiva u kojem se, u ratnom razdoblju, čuvala arhiva PD «Paklenica».

Planinarsko turističko društvo «Liburnija» osnovano je 24. srpnja 1899. godine na inicijativu kotarskog poglavara Lavoslava Golfa, koji je bio i prvi potpredsjednik društva. Predsjednik je bio Alfred knez Borelli. Godinu dana kasnije pri društvu je osnovana i speleološka sekcija.

1900. – 1921.

Prve godine djelovanja sekcije bile su usmjerene na istraživanja po zadarskim otocima, tako je 1900. godine istražena i fotografski snimljena špilja «Strašna peć» na Dugom otoku, koja je već sljedeće godine uređena za turističke posjete. Društvo je pogodbom sa vlasnikom zemljišta dobilo špilju na korištenje. U tom periodu istražena je i špilja «Vranjača» kod Kotlenica pod Mosorom te je 1903. godine organizirana prva hrvatska speleološka ekspedicija po Kornatskom otočju (Kuterom po Kornatskim otocima). U ovom razdoblju treba još spomenuti istraživanje Manite peći u Paklenici koje su 1906. godine proveli prof. dr. Josip Müller i Petar Novak. 1908. godine osniva se «Poseban odbor za istraživanje špilja» sa zadatkom da ispituje špilje u znanstvene svrhe i poduzima mjere da postanu pristupačne turistima. U tome su se najviše zauzimali prof. Luka Jelić i arhitekt Ćiril Iveković. Godine 1921. Zadar dolazi pod talijansku okupaciju te je društvu onemogućen rad zbog čega članovi odlaze u Split, gdje zajedno sa PD 'Mosor' osnivaju novo društvo PD 'Dinara'.

1952. – 1969..

Nakon završetka Drugog svjetskog rata, u kojem je grad pretrpio ogromna razaranja PD Liburnija ponovno oživljava, ali od sada bez prefiksa turističko. Suočeni sa nedostatkom prostora i raseljenim članstvom Društvo se gasi i ne djeluje do 1961. godine kada na sjednici mijenja ima u PD « Paklenica» Zadar pod kojim je i danas aktivno. Speleološka sekcija oživljava 1966. godine kada se vrše istraživanja u kanjonu rijeke Zrmanje te Manitoj peći i Jami Vodarici u NP «Paklenica». Sekcija te godine broji samo 5 članova. Taj broj se utrostručio u samo dvije godine u kojima je napravljeno mnogo posla na području Crljenog kuka i Vaganskog vrha te Male Paklenica. U ovom je razdoblju, u travnju 1968. godine, istražena jama u Kukljici na otoku Ugljanu kada se na zahtjev mještana uzorkovala voda kako bi se utvrdila mogućnost korištenja za piće.

Od 25.studenog do 01.prosinca 1968. godine 7 članova sudjeluje na speleološkom tečaju u Paklenici u organizaciji KS HPS-a i SO PDS Velebit. Sljedeće godine Speleološka sekcija prerasta u Odsjek speleologije.

1974.- 1980.

Zahvaljujući zadarskim špiljarima iz ovog razdoblja, poglavito Slavku Tomerlinu «Tateku» koji je vodio privatnu arhivu te u ovo vrijeme vrlo aktivnom Ivanu Lukiću, uspjeli smo dobiti dobar dio podataka o radu Odsjeka. Tako je u Novalji na otoku Pagu
1974. godine pri Osnovnoj školi na inicijativu speleologa Bruna Puharića osnovan Speleološki aktiv «Otočani» koji djeluje u sklopu SO «Liburnija». Istraživalo se intenzivno i broj članova je rastao, tako je 1976. godine održana prva speleološka škola SO «Liburnija» na kojoj je bilo 15 polaznika, već iduće godine arhiva odsjeka broji preko 100 nacrta. Članovi odsjeka sudjelovali su 1978. godine na saveznom seminaru o novim speleološkim tehnikama u Cerovačkim pećinama i saveznoj speleološkoj akciji u Crnom Lugu. Iste je godine organizirana 2. speleološka škola Odsjeka sa 23 polaznika od kojih je 12 kandidata položilo za pripravnika. Do početka 80 –ih odsjek je istražio još oko 20 objekata od kojih valja spomenuti jamu «Golubinku» kod Vinjerca, jamu «Muna» u Istri, koja je istražena u suradnji sa riječkim speleolozima te 8 objekata na otoku Pagu (SA «Otočani»). Članovi odsjeka 1979. godine čine okosnicu za nastajanje GSS-Stanice Zadar.

1980. - 1991.

Kao i u mnogim drugim odsjecima i klubovima tako i u našem, intenzitet istraživanja ovisi o ekipi, ako je ekipa složna i prava Odsjek radi kako treba. Upravo to se dogodilo u Zadru 80-ih. Nova «mlađa» ekipa, predvođena sa nekoliko iskusnijih, plus SA «Otočani» istraživala je po cijelom zadarskom području, od otoka do Velebita. Iz ovog razdoblja ostalo je tek nekoliko nacrta i zapisnika, ali puno usmenih podataka od starijih članova, tako da su istraživanja Odsjeka početkom 2000. godine do danas većinom ponovna istraživanja objekata iz 80-ih, koje su stariji članovi istraživali, ali ih nemamo u arhivi. Odsjek je u tom periodu istražio oko 70 objekata, organizirao 2 speleološke škole, organizirao istraživački logor na V. Rujnu te uz KS HPS suorganizirao seminar o mjerenju i crtanju speleoloških objekata 1987. godine.
Početkom 90-ih većina članova Odsjeka uključuje se u obranu RH, kao pripadnici ZNG i time završava jedan od najplodnijih perioda zadarske speleologije. 1992. gasi se Speleološki aktiv «Otočani».

1996. – 2010.

Završetkom rata započinje najnovije razdoblje u zadarskoj speleologiji. Period oživljavanja Odsjeka započeo je organizacijom speleološke škole 1996. godine na kojoj je sudjelovalo 6 tečajaca koji uspješno polažu ispit za Pripravnika i preuzimaju Odsjek. U tom periodu treba istaknuti Predraga Kurtina «Bodula», Marijana Buzova i Ivicu Milanju «Jollya» koji punih 10 godina održavaju odsjek na životu. Treba spomenuti posjet jami Mamet 2000. godine. Predrag Kurtin 2003. godine polaže ispit za Speleologa i postaje prvi član Odsjeka sa tim nazivom u 103 godine postojanja Odsjeka. Veliki pomak dogodio se organizacijom speleološke škole 2006. godine kada je položilo 20 novih Pripravnika i napravljen temelj za ponovni razvoj Odsjeka. U ovom se periodu posebno istaknuo Livio Kotlar koji je svojim iskustvom i organizacijskim sposobnostima aktivirao nove članove i potaknuo ih na rad. Već je sljedeće godine organizirana škola za 8 polaznika, a četvero članova sudjelovalo je i na istraživanju Kite Gaćešine. Napravljeno je ukupno 15 istraživačkih akcija. Treba spomenuti i utjecaj GSS-a na razvoj Odsjeka, kojeg su prepoznali kao rasadnik novih članova te su uvijek pomagali doniranjem opreme i vozila. Članovi odsjeka prepoznali su važnost sudjelovanja na seminarima KS HPS i organiziraju u suradnji sa KS HPS seminar o izradi speleološkog nacrta u Paklenici 2007.godine od tada smo prisutni na svim speleološkim skupovima u RH. Speleološke škole su postale redovite, a rezultati iz godine u godinu sve značajniji. Kruna takvog rada bilo je polaganje ispita za Speleologa u Paklenici 2009. godine kada je 5 naših članova sudjelovalo i položilo. U periodu od 2006. do danas napravljeno je preko 100 objekata, uspostavljena je suradnja sa NP «Paklenica» i PP «Velebit», školovano je oko 50 Pripravnika i 8 Speleologa, organiziran je istraživački logor na V.Rujnu, Odsjek financijski napokon podnošljivo stoji i najvažnije, stvorena je nova ekipa.

U povodu 110-te godišnjice od osnutka Speleološkog odsjeka "Liburnija", pročelnik SO Liburnija Ljubo Majica uručio je
 u okviru skupa Komisije za speleologiju u Paklenici 23.1.2010. zahvale za razvoj speleologije u SO Liburniji.
Zahvale su dobili Duje Bušljeta, Slavko Tomerlin "Tatek", Ivan Lukić, HGSS - Stanica Zadar.

Ljubo Majica

© 1997-2010. HRVATSKI SPELEOLOŠKI POSLUŽITELJ