Što
je speleologija?
Speleologija
je skup aktivnosti kojima je glavni cilj istraživanje špilja, jama,
ponora, kaverni
i drugih podzemnih krških fenomena. Riječ speleologija dolazi od
starogrčke riječi spelaion koja označava prirodnu podzemnu šupljinu.
Primarni cilj speleološkog istraživanja je
izrada speleološkog nacrta na temelju mjerenja
dimenzija i pružanja špiljskih kanala te dokumentacija opaženih geoloških,
morfoloških, hidroloških i drugih svojstava. Složenost špilja i jama
zahtijeva posebne tehnike i obučenost timova speleologa te se u
dubokim jamama i složenim špiljama aktivnost speleologa može
opisati nekom vrstom podzemnog alpinizma. U tom smislu, dio
speleoloških aktivnosti se, poput alpinizma, može smatrati sportskom
djelatnošću.
Stručno i znanstveno istraživanje u speleologiji
obuhvaća proučavanje procesa speleogeneze, podzemne hidrologije
krša te bogate špiljske faune (koja je zbog izoliranih uvjeta
izuzetno zanimljiva te je često endem pojedinog područja).
Tko
sudjeluje u speleološkim istraživanjima?
U speleološkim
istraživanjima sudjeluju za to educirani speleolozi s glavnim ciljem izrade
speleološkog nacrta te
stručnjaci i znanstvenici različitih profila vezanih uz specifične
ciljeve pojedinog znanstvenog istraživanja.
Najveće špilje i jame u Hrvatskoj
Hrvatski krš
je poznat u svijetu po dubokim jamama. U Hrvatskoj je do sada
istražena 51 jama dublja od 250 m, od
čega su tri jame dublje od 1000 m (Jamski
sustav Lukina jama-Trojama,
Slovačka jama i Jamski sustav
Velebita), a ukupno ih je 14 dubljih od 500 m. Najveći broj
dubokih jama nalazi se na planini Velebit.
Najdulja
hrvatska špilja prema rezultatima speleoloških istraživanja od 2010.
je Jamski sustav Kita Gaćešina - Draženova puhaljka (preko 19 km
duljine). Horizontalna duljina
Špiljskog sustava Đulin
ponor-Medvedica, koji se nalazi se ispod grada Ogulina je 16,4
km.
Od špilja s
najvećim podzemnim prostorima izdvajaju se špilje na Crnopcu (Južni Velebit), Munižaba
s volumenom 1,8 milijuna m3,
Burinka s 1,1 milijun m3,
Kita Gaćešina s 0,8
milijuna m3.
Koliko ima neistraženih špilja i jama u Hrvatskoj?
Speleolozi
svake godine pronalaze veći broj do sada neistraženih špilja i jama.
Speleološka istraživanja u velikim špiljama i jamama traju godinama (npr. špilje Kita Gaćešina i
Munižaba, jamski sustav
Velebita). Također, u dijelu najvećih
špilja postoje
perspektive za daljnja istraživanja. Stoga unatoč tisućama do sada
istraženih špilja i jama, daleko smo od nekog konačnog broja
istraženih špilja.
Da li
su špilje i jame u Hrvatskoj ugrožene i na koji način?
Višegodišnjim uvidom u stanje na
terenu speleolozi su pronašli veći broj ugroženih špilja i jama., U
najvećoj mjeri ugrožene su otpadom koji se namjerno baca u njih,
zagađenim vodamate geotehničkim zahvatima u okolišu.
Popis najugroženijih krških
fenomena napravljen je da se istakne potreba dodatnih napora
nadležnih ustanova za rad na njihovoj zaštiti i saniranju onečišćenja,
preventivnoj zaštiti i edukaciji šire javnosti. Premda su sve špilje i
jame zaštićene zakonom, ovim popisom želimo istaknuti neke posebno
značajne, da bi kroz njih istaknuli potrebu sustavnog rada na zaštiti
svih krških fenomena u Hrvatskoj.
Živi
svijet u špiljama
Biospeleologija je grana biologije koja proučava
život u podzemlju. To je razmjerno novije znanstveno područje, koje se
ubrzano razvija tijekom zadnjeg stoljeća, kako čovjek sve češće i
dublje prodire u podzemlje.
Životinje u špiljama dijele se na više kategorija.
Troglokseni
su životinje koje upotrebljavaju špilje da bi preživjele određeni
period. Ovisni su o vanjskom okolišu zbog hrane.
Najpoznatiji predstavnici
ove kategorije su šišmiši.
Troglofili
su površinske životinje koje lako žive i razmnožavaju se i u
podzemlju. Mogu biti u potpunosti špiljske populacije.
Troglobionti su životinje koje su se potpuno prilagodile podzemnom
okolišu i obično ne mogu preživjeti izvan špilja. Prilagođene su
mraku, visokoj vlažnosti i konstantnoj temperaturi. Primjer
troglobionta je endemna pijavica
Croatobranchus
mestrovi.
Otvorena
pitanja vezana uz biospeleologiju dotiču opskrbu hranom te
distribuciju vezanu uz glacijalna razdoblja - jesu li špiljske
životinje preživjele jedno ili više glacijalnih razdoblja i je li
to povezano s njihovim spuštanjem u podzemlje?
O rezultatima biospeleoloških
istraživanja u Hrvatskoj.
|
Speleološka pojava - prirodna podzemna šupljina
dulja ili dublja od 5 m (nalaze se pretežno u kršu,
a osim takvih postoje i špilje u vulkanskim stijenama, ledu itd.).
Pojam obuhvaća špilje, jame, ponore, kaverne i
druge oblike podzemnih krških fenomena. U stručnoj literaturi u svijetu
riječ "cave" (špilja) obuhvaća u širem smislu sve speleološke pojave. U
hrvatskim speleološkim krugovima i u Zakonu često se koristi ne baš
najsretniji pojam "speleološki objekt".
Špilja - u svjetskoj literaturi
riječ cave (špilja) označava svaku speleološku pojavu. U Hrvatskoj, ovaj se naziv
pretežno upotrebljava ako je prosječni nagib kanala manji (prema nekim
definicijama manji od
45o). Točnija definicija bi bila da je špilja ona speleološka
pojava kojoj geomorfološka svojstva uvjetuju horizontalnije pružanje
kanala.
Jama -
speleološka pojava sa vertikalnijim pružanjem kanala (prema nekim
definicijama, ako je prosječni nagib kanala veći od 45o).
Međutim neke špilje ili jame imaju vertikalne ulaze i često ih se onda
definira kao jame bez obzira na ukupno prosječno pružanje kanala.
Krš - specifičan reljef s posebnim svojstvima i fenomenima koji
su posljedica specifičnog geološkog sastava stijena (karbonati -
vapnenci i dolomiti) te korozivnog djelovanja vode i otapanja stijena
(zbog toga je voda većinom u podzemlju krša). Dinarski krš je u svijetu
poznat kao klasični tip krša (locus tipicus). Procjenjuje se da krš
prekriva
oko 50% površine Hrvatske.
Tijekom zadnjih milijuna godina, izmjenom niza ledenih doba, došlo je do
podizanja i spuštanja srednje razine oceana. Pred kraj zadnjeg ledenog
doba, prije oko 18.000 godina, razina mora je bila niža za otprilike 91 m. Pad
razine mora povećao je gradijent između kopna i mora, utječući na
formiranje krša kroz povećanu i dublju cirkulaciju vode kroz karbonatnu
podlogu.
Krški fenomeni - pojave koje nastaju u kršu - špilje i jame,
ponori, izvori, vrulje, ponikve, vrtače, škrape, doline, polja, kanjoni. Speleogeneza - složeni
proces nastajanja špilja i jama. Dio je procesa nastanka krša
(okršavanja) te je predmet aktualnih znanstvenih istraživanja. U tim
procesima dolazi do otapanja karbonatne podloge slabo kiselom vodom. Uz
otopljeni ugljikov dioksid (CO2) u kišnici prolaskom kroz tlo, voda se
pretvara u slabu otopinu ugljične kiseline (H2CO3,
pH=5.7). Prolazeći kroz prirodne pukotine, voda kemijski reagira i otapa
vapnenac ili dolomit. Daljnjim povećanjem pukotina nastaju kaverne te
se otvara put povećanom vodenom toku.
Sige - sige u Dinarskom kršu nastaju
kristalizacijom minerala kalcijevog karbonata koji otopljen u vodi
pukotinama ulazi u špilju. Ovisno o uvjetima nastanka postoji
veliki broj
oblika siga.
Neki pojmovi vezani uz
speleološki nacrt špilje ili jame
Speleološki nacrt špilje ili jame - glavni rezultat speleoloških
istraživanja je na stručan način i u skladu sa svjetskim standardima
izrađen speleološki nacrt. On se sastoji od tlocrta i profila sa svim elementima koji su
definirani od strane Međunarodne speleološke unije (UIS). Kada je
nacrt izrađen, iz pravilno izmjerenog i tablično prikazanog poligonskog
vlaka, izračunavaju se statistički parametri špilje ili jame - njena
duljina, dubina, položaji najudaljenijih
točaka, pružanje kanala itd. Više o
izradi speleološkog nacrta ...
Dubina
- vertikalna razlika između visine ulaza i visine najniže točke u špilji
ili jami.
Duljina - duljina špiljskih ili jamskih kanala neovisno o
njihovom nagibu. Predstavlja zbroj realnih (poligonskih) duljina
koje speleolog treba prijeći da bi došao od jedne do druge mjerne točke
(pri čemu su izostavljeni izmjereni poligoni koji ne povećavaju duljinu
špilje.
Horizontalna duljina - u Hrvatskoj se pod pojmom duljine prije smatrao zbroj
horizontalnih duljina svih špiljskih kanala (horizontalna projekcija
prikazana na tlocrtu). Danas je to dodatni podatak koji se može navesti
uz duljinu.
(Oprez: pojmovi duljina i
dužina nisu sinonimi)
Volumen - volumen svih špiljskih kanala.
Tlocrt - projekcija speleološkog špilje na horizontalnu ravninu.
Profil - presjek špilje razvučen u ravninu. Profil
se sastoji od ravnina koje su okomite na horizontalu.
Poligonski vlak - sastoji se od dužina povučenih između svake
dvije mjerne točke. Dužine su definirane s tri mjerena parametra:
duljinom, azimutom (kutom u odnosu na sjever) i padom (kutom u odnosu na
horizontalnu ravninu). Duljina se mjeri metrom ili laserskim daljinomjerom,
azimut s optičkim kompasom, a pad s optičkim padomjerom.
Ulaz - za speleologe ulaz je jedan od najvažnijih dijelova
špilje. Bez ulaza špilja špilja ne bi bila otkrivena. Međutim ulaz nije
standardni dio procesa speleogeneze, već se uglavnom razvija kasnije u
geološkoj prošlosti, kako dolazi do denudacije krškog reljefa iznad
špilje.
Kanal - špilje se sastoje od špiljskih kanala. Oni mogu biti
različitog oblika, međusobnih odnosa, formirani u različitim vremenskim
periodima i na različite načine. Presjeci kanala mogu varirati od
eliptičnih cijevi koje je napravila voda u brzom kretanju, do
kompleksnijih oblika vezanih uz geološki sastav stijena i proces
speleogeneze. Vertikala - okomiti
špiljski kanal kojim se može spuštati samo užetom. Previsna vertikala je
ona u kojoj uže nije u blizini stijene (ruba kanala). Dimnjak je
vertikala koja ide prema gore i može se savladati slobodnim ili
tehničkim penjanjem.
Dvorana - mjesto gdje se špiljski kanal znatnije proširi u svim
smjerovima. Polica - mjesto
u vertikali gdje se može stajati, može biti poput stepenice ili pak većih
dimenzija. Upitnik - mjesto
na speleološkom nacrtu, na kojem postoje veće ili manje perspektive
za daljnja speleološka istraživanja.
Neki pojmovi vezani uz
speleološka istraživanja
Speleološka oprema - specijalizirana oprema koja služi za
napredovanje u špilji ili jami. Sastoji se od opreme za postavljanje
jama i osobne speleološke opreme.
Opremanje (postavljanje) špilje ili jame - postavljanje
elemenata koji služe za napredovanje u špilji ili jami (sidrišta za
užeta i drugih tehničkih rješenja za napredovanje).
Osobna speleološka oprema - uključuje tehnička pomagala
(spravice) za kretanje po užetima, rasvjetu, kacige, zaštitnu odjeću i
obuću. U špilje koje nisu turističke, može se ulaziti samo adekvatno
opremljen.
Speleološko školovanje i
speleološki nazivi
Speleološka škola - osnovni tečaj kojeg treba završiti da bi se
moglo početi baviti speleologijom.
Speleološki pripravnik - naziv koji se stječe po završetku speleološke
škole. Speleolog - osoba s
većim iskustvom u speleološkim istraživanjima. Naziv speleolog stječe se
polaganjem speleoloških ispita i ispunjavanjem određenog broja uvjeta.
Instruktor speleologije - postaje se obranom instruktorskog rada
uz prethodno ispunjene uvjete aktivnosti u statusu speleologa.
 |
