Hrvatska je u svijetu poznata po dubokim jamama. Na grafu je prikazano na koji je način raspodijeljeno do sada istražene 53 jame dublje od 250 m. Vidimo da se više od pola jama (52.8%) nalazi na planini Velebit (sjeverni, srednji i južni Velebit), dok je drugo značajno područje Biokovo s 18.9 % jama.

Detaljni popis najdubljih jama i najduljih špilja u Hrvatskoj.

Do sada su hrvatski speleolozi istražili ukupno 22.5 km u dubinu u jamama dubljim od 250 m (dubina se definira kao razlika između nadmorske visine ulaza i visine do koje se došlo). Od toga je na Velebitu istraženo 13.3 km u dubinu, na Biokovu 4.4 km, u Gorskom kotaru 1.5 km, u Istri 1.2 km, u Lici 633 m, na Braču 589 m, u Imotskoj krajini 528 m te u Hrvatskom primorju 320 m.

Na grafu je prikazan broj jama dubljih od 250 m po pojedinim područjima. Na Velebitu ima 28 jama, na Biokovu 10, u Gorskom kotaru 5, u Istri 4, u Lici i na Braču po 2, te u Imotskoj krajini i na Hrvatskom primorju po 1.

Raspodjela broja jama dubljih od 250 m po dubinama. Analiza je napravljena u rasponima po 200 m.

U 52 špilje koje su dulje od 1000 m, hrvatski su speleolozi istražili ukupno 140.6 km horizontalne duljine špiljskih kanala. Od toga je na Kordunu istraženo 37.6 km, u Lici 33.3 km, na Velebitu 27.7 km, u Dalmaciji 10.4 km, u Cetinskoj krajini 8.5 km, u Istri 8.1 km, na Medvednici 7.1 km, u Gorskom kotaru 5 km, te na Žumberku 2.9 km.

Najveći broj špilja duljih od 1000 m nalazi se u Lici, njih 11, na Kordunu 10, na Velebitu 9, u Istri 6, u Dalmaciji 5, u Cetinskoj krajini i u Gorskom kotaru po 4, na Žumberku 2, te na Medvednici 1.

Raspodjela broja špilja duljih od 1000 m po horizontalnim duljinama. Dan je broj špilja u rasponu po 2 km.

1997-2010.  HRVATSKI SPELEOLOŠKI POSLUŽITELJ