JAMA MEDUZA

Lokacija: Rožanski kukovi, NP Sjeverni Velebit, Hrvatska
 

Dubina: -679 m

Duljina: 1393 m

Istražili (1999., 2001., 2003.):
Slovakian Speleological Association
Komisija za speleologiju HPS
SO DUBOVAC, SO VELEBIT, SO PK SPLIT, SO SVETI MIHOVIL, SO MOSOR,
SO MALAČKA, SO ŽELJEZNIČAR, SD LIKA, SO LIBURNIJA, SD KARLOVAC,
GS VULCAIN-LYON

Istraživanja su obavljena uz potporu Nacionalnog parka Sjeverni Velebit.

 

Topografski snimili (2003.):
Darko Bakšić, Dalibor Paar, Darko Troha, Josip Petričević, Matija Čepelak, Mladen Kuhta, Neven Bočić

Mjerili:
Suad Bajrić, Darko Bakšić, Tihana Dasović, Igor Jelinić, Domagoj Laušić, Marija Maćešić, Mladen Šaban
 

Novoizrađeni topografski nacrt jame Meduze. SO Velebit, 2003. 

 

Morfologija jame

Darko Bakšić

Ulaz jame Meduza smješten je u vrtači, 50-ak m zapadno od Premužićeve staze. Ulazna vrtača izdužena je u smjeru sjever – jug i ima dimenzije 28 x 12 m (širina najužeg dijela vrtače je 7,5 m). U jugozapadnom dijelu vrtače pukotinski je ulaz u jamu Meduza, dimenzija 2,5 x 1 m. Iz tlocrta objekta može se zaključiti da se jama Meduza pruža po četiri gotovo paralelne pukotine smjera S-J, odnosno SSI-JJZ. Ulaznom vertikalom u smjeru juga prolazi se uz uglavljene kamene blokove i nakon 15 m spušta na kosu policu prekrivenu kršjem. Odavde se dalje u smjeru istoka provlači niskim prolazom, a zatim kosinom spušta do skoka od 4 m. Desetak metara nakon skoka novo je suženje (vide se slovački tragovi proširivanja suženja) iza kojeg se prostor širi i ponovo pruža u smjeru juga. Na ovom je mjestu na stropu uočljiva «špiljska rosa». Nakon 15 m horizontale dolazi se do 93 metarske vertikale pravilnog eliptičnog presjeka (prosječno 12 x 5 m) nazvane Galeje. Trinaest metara iznad dna vertikale u stijeni je otvor, odnosno paralelna vertikala čije dno se nalazi u razini dna vertikale Galeje, odakle se u smjeru juga vidi samo prolaz u mrak (nažalost nije se stiglo pogledati ovaj ?). Slovački su ga speleolozi na svom nacrtu također ucrtali. Vertikala Galeje završava policom s velikim kamenim blokom na -137 m dubine. Prolazi se pored bloka i spušta još 18 m do slijedeće police. Odavde se kanal kroz niski prolaz pruža povratno u smjeru sjevera te preko skoka od 8 m dolazi se do dvorane na -164 m. Ova je dvorana povezana kroz usku pukotinu s policom na -137 m dubine, a veza je dokazana bacanjem kamenčića. Dalje se kroz usku pukotinu prolazi u vertikalu Minotaurus (38 m). Dno vertikale prekriveno je kršjem i kamenim blokovima, a na sjevernom rubu nalazi se blatna nakapnica (u slučaju nužde voda se može i piti). Od dna dvorane Minotaurus (-204,8 m) pa sve do suženja na -289 m jama ima oblik visokog meandra. Za postavljače jame orjentacija u meandru može biti prilično zahtjevna, međutim kad se postave užeta onda nema većih problema. Na više se mjesta u meandru uspinje sve dok se ne pronađe prolaz kojim se moguće spustiti u niži dio. Iz nacrta se vidi da neke od vertikala u meandru završavaju slijepo (Lenka, Presypacie hodiny – Pješčani sat) što također otežava pronalaženje puta prema vertikali Bojim, bojim. Važno je napomenuti da se na dva mjesta u meandru potrebno popeti (7 i 9 m). Ovdje treba razlikovati pojmove meandar od naziva Lomeny meander (Lomljeni meandar). Lomljeni meandar samo je jedan dio u meandru koji se koljenasto lomi, a nalazi se na -235 m. Vertikala Delfinia studna (Delfinov skok) završava uskim, ali prolaznim meandrom kojeg prilikom crtanja nažalost nismo prošli, a prema Predragu Radeu spaja se na Domčeke (Dvoranice). Iz slovačkog nacrta također nije jasan taj spoj pa to u nekoj od budućih akcija treba provjeriti.
Suženjem na -289 m prolazi se u 67 metarsku vertikalu koja zavrašava 19 dugačkom policom, nastalom zbog uglavljivanja ogromnih kamenih blokova u vertikalnom meandru. U dnu police uz istočni rub stijene je rupa – otvor koji se spaja na vertikalu Bojim, bojim i tu treba biti izuzetno pažljiv da se ne upadne u njega i da se ne ruši materijal. Polica se strmo penje od dna na – 356 m do ruba na -347 m. Tu se ulazi u veliku vertikalu Bojim, bojim koja od ovog mjesta do dna ima 333 m.

Vertikala Bojim Bojim. Foto: M.Audy

62 m niže nalazi se još jedna velika polica iz koje se penjanjem uspjelo proći do vertikale od 76 m i spustiti u Nečakany dom (Neočekivanu dvoranu). Iz Neočekivane dvorane s dva kanala moguće se ponovo spojiti na vertikalu Bojim, bojim. Višljim kanalom slovački speleolozi uspjeli su ući u Neočekivanu dvoranu, ali su je krivo ucrtali na profilu. Na -562 m u vertikali Bojim, bojim nalazi se otvor u stijeni do kojeg je potrebno priječiti. Dno jame je na -679 m u dvorani dimenzija 75 x 15 m.
 

Usporedba hrvatskog i slovačkog nacrta. Priredio: D.Bakšić

 

Usporedba nacrta jame Meduza

Jedan od ciljeva speleološkog logora Crikvena 2003, osim istraživanja, bio je i ponovna izrada nacrta jame Meduza jer od slovačkih speleologa nije dostavljen detaljan nacrt M 1:500.
Tijekom predakcija i za vrijeme trajanja ekspedicije u jami Meduza obavljeno je topografsko snimanje kompasom i padomjerom Suunto, s preciznošću na 0,5 ° i 50 metarskom mjernom vrpcom s izmjerom na decimetar. Topografsko snimanje ulaznih dijelova do Lomenog meandra (Lomljenog mendra), zatim Delfinie studne (Delfinovog skoka), te vertikale ispod suženja na -289 m pa do police na -409 m obavio je Darko Bakšić u M 1:500, a mjerili su Mladen Šaban, Marija Maćešić i Domagoj Laušić. Dio Lomenog meandra (Lomljenog meandra), Domčeke (Dvorane) i Presipacie hodini (Pješčani sat) snimio je Dalibor Paar u M 1:500, a mjerili su Tihana Dasović i Suad Bajrić. Spoj s Nečakanim domom (Neočekivanom dvoranom) snimio je Josip Petričević u M 1 : 500, a mjerio je Darko Bakšić. Nastavak vertikale Bojim, bojim od police na -409 m do dna u M 1:1000 snimio je Darko Troha, a mjerio Igor Jelinić.
Poligonski vlak unesen je i izrađen u programu Compass, a nacrt jame Meduza u M 1:500 u programu Corel draw 11. Radi kontrole, poligonski vlak prilikom crtanja profila objekta u Corelu izrađen je ponovo. Dobivena dubina objekta je -679 m, a od dubine koju su mjerenjem dobili slovački speleolozi razlikuje se 28 m.
Ovakva razlika u izmjerenim dubinama objekta od 3,4 % razlog je da se napravi kratka analiza izrađenih nacrta i uoči moguće mjesto pogreške, odnosno odstupanja nacrta.
Nažalost, kako nemamo podatke poligonskog vlaka slovačkih speleologa, analiza je napravljena na način da je dobiveni slovački nacrt u Corelu uvećan do M 1:500, a zatim uspoređen sa našim nacrtom. Tu je sigurno došlo do određene pogreške koju nije moguće kontrolirati, ali se dobila gruba slika o različitostima između nacrta.

Nacrt jame Meduza radi lakše usporedbe podijeljen je u 4 dijela:

1) Od ulaza do dna vertikale Minotaurus (-204,8 m),
2) od dna vertikale Minotaurus do suženja na -289 m
3) od suženja na -289 m do najviše točke police (- 347 m) u vertikali Bojim, bojim (najniža točka police je -356 m i na nju se spušta užetom)
4) od najviše točke police (-347) – mjesto s kojeg se ulazi u vertikalu Bojim, bojim do dna jame (-679,7 m).

1) Već u prvom dijelu jame dobivena je očita razlika u dubini s izmjerenih -204,8 m na dnu vertikale Minotaurus na našem nacrtu u usporedbi s izmjerenih oko -190 m na slovačkom nacrtu što je razlika od 7,2 %. Najveća razlika od 13 m (93 m na hrvatskom nacrtu, a 80 m na slovačkom) je u vertikali Galeje. To sigurno nije posljedica različitog načina mjerenja (od spita ili od dna kanala na ulazu u vertikalu) već grube pogreške gdje je očito ispuštena jedna cijela duljina poligonskog vlaka. Ispuštena duljina ne odgovara niti jednoj udaljenosti između spitova u vertikali Galeje. U spuštanju udaljenosti između spitova iznose 20,5m; 37,4; 28,9 i 6,5 m što ukupno daje 93,3 m. Vrlo je vjerojatno da su slovački speleolozi dubinu vertikale Galeje mjerili do niše s upitnikom koja se nalazi oko 13 m iznad dna vertikale, a zatim su previdili duljinu do dna vertikale. To bi upravo odgovaralo dobivenoj razlici. U prilog tome da je naše mjerenje vertikale točno ide i činjenica da uže od 100 m nije bilo dovoljno da se vertikala postavi do dna.
2) Ovo je morfološki nakompliciraniji dio jame i za očekivati bi bilo da su najveća odstupanja upravo u njemu. Međutim razlika u dubini je 4 m. Na našem nacrtu dubina ovog dijela jame je 84 m, a na slovačkom 88 m što daje razliku od 4,5 %.
3) Morfološki jednostavan, vertikalan dio jame ujedno je i najsporniji s obzirom na izmjerene dubine. Slovački speleolozi izmjerili su dubinu ovog dijela od suženja do najviše točke na polici od 88 m (94 m do dna police), a mi 58 m (67 m do dna police), što iznosi 34,1 % (28,7 %) i ponovo ukazuje na grubu pogrešku mjerenja.
4) Razlika u velikoj vertikali Bojim, bojim iznosi izmjerenih 333 m na našem i 338 m na slovačkom nacrtu, što je 1,5 %.

.
Prilikom mjerenja za grubu kontrolu korišten je altimetar sa sata Casio kojim je izmjerena dubina na polici na -409 m gdje je sat u dva navrata pokazivao vrijednost -410 m i -415 m.
Prilikom crtanja Neočekivane dvorane sat je na najnižem spoju s vertikalom Bojim, bojim koji je prema našem nacrtu na -498 m, pokazivao dubinu od -505 m. Ovdje treba navesti da je prilikom crtanja Neočekivane dvorane zatvoren poligonski vlak pa je međusobni odnos police na -409 m, same dvorane i vertikale Bojim, bojim točniji od slovačkog. Slovaci su položaj Neočekivane dvorane na profilu ucrtali zrcalno u odnosu na naš nacrt pa se iz njihovog nacrta uopće ne može zaključiti o međusobnoj povezanosti police i dvorane.
Niži ulaz u vertikalu Bojim, bojim definitivno se ne može promatrati kao ulaz u vertikalu jer nakon 67 m završava velikom 19 m dugačkom policom. Polica je nastala uglavljivanjem ogromnih kamenih blokova u vertikali, a zatim prekrivena kršjem. Dubina vertikale Bojim, bojim, od najviše točke police (mjesto s kojeg se ulazi u vertikalu), iznosi prema našem nacrtu 332,7 m. Slovaci su mjerili dubinu vertikale od suženja iznad police i po njima ona iznosi 430 m. Kad bismo zbrojili našu vertikalu do police s velikom vertikalom dobili bismo da je dubina vertikale Bojim, bojim 400 m. Ovo se odstupanje slaže s onim pod točkom 3.
Nažalost, nismo pronašli viši ulaz u vertikalu Bojim, bojim jer smo ga tražili na pogrešnom mjestu. Uspoređujući nacrte sada se može reći da bi on trebao biti u meandru iznad točke s oznakom D22 na -246,3 m. Uz uvjet da se u vertikalu Bojim, bojim uđe kroz ovaj prolaz i izbjegne navedena polica ispod, dubina bi bila 433 m, odnosno nešto više jer se potrebno popeti da se uđe u prolaz tako da bi vrijednost približila slovačkim mjerenjima.
Morfološki gledano ako se zanemari linija spuštanja po užetu vertikala Bojim, bojim veća je od 333 m koji se navode na našem nacrtu. Preostaje dakle proći višim ulazom u vertikalu i provjeriti izbjegava li se njime spomenuta sporna polica.


Zaključak:

Nacti su morfološki vrlo slični. Položaj Neočekivane dvorane upravo je onakav kako je prikazan na našem nacrtu jer je veza dokazana fizičkim prolazom i mjerenjem. Ovo je ujedno i najznačajniji rezultat istraživanja u Meduzi jer je dokazana veza paralelnom vertikalom na Neočekivanu dvoranu.
Nažalost, sporna ostaje dubina objekta i dubina vertikale Bojim, bojim što će se morati riješiti u nekoj od budućih akcija.
Što se tiče dubine jame, najbolje bi bilo ponovo izraditi kompletan poligonski vlak i zaključiti koje je mjerenje točno, ali to jasno zahtjeva i najviše vremena. Znatno brže i jednostavnije bilo bi napraviti poligonski vlak samo na spornim mjestima.
Postotci odstupanja izrađenih nacrta ukazuju da su najveće razlike u mjerenju nastale u prvom i trećem dijelu jame pa bi u jednoj od budućih akcija posjeta ili istraživanja u Meduzi trebalo provjeriti ulaznu vertikalu Galeje i vertikalu P67 ispod suženja na -289 m. Svakako bi se radi kontrole trebala napraviti i detaljna provjera dubine altimetrom na dnu svake vertikale.
Osim toga, trebalo bi proći kroz viši ulaz u vertikalu Bojim, bojim (na slici 1 na hrvatskom nacrtu mjesto je označeno kružićem) i provjeriti zaobilazi li se sporna polica, te napraviti poligon do nje i spojiti se na neku od ranijih mjernih točaka.

Značajnije perspektive za buduća istraživanja (na slici 1, na hrvatskom nacrtu označena većim upitnicima):

1) U ulaznoj vertikali Galeje na -123 m ostala je neistražena niša.
2) U Lomljenom meandru na -236 m treba nastaviti dalje u smjeru .
3) U Neočekivanoj dvorani na -481 m treba se alpinističkom tehnikom popeti 20-ak m u veliki prolaz u meandru.
4) Na dubini od -562 m treba prečiti u prolaz u vertikali.