 |
Špilje i jame su
jedan od izvanrednih prirodnih fenomena Hrvatske. Premda su
istraživanja hrvatskih speleologa dokumentirana kroz stotine članaka u
speleološkim časopisima, izrađene stručne elaborate javnim ustanovama te stručne i znanstvene radove publicirane kod nas i u svijetu, šira
javnost nije na odgovarajući i sustavan način upoznata s ovim
prirodnim krškim fenomenima.
Hrvatska je u
svijetu poznata po dubokim jamama. Od 53 hrvatske jame dublje od 250 m, više od pola jama (52.8%)
nalazi na planini Velebit, dok je drugo značajno područje Biokovo s 18.9 % jama. Do sada su speleolozi istražili
ukupno 22.5 km u dubinu* u jamama dubljim od 250 m. Od toga je na
Velebitu istraženo 13.3 km u dubinu, na Biokovu 4.4 km, u Gorskom kotaru
1.5 km, u Istri 1.2 km, u Lici 633 m, na Braču 589 m, u Imotskoj krajini
528 m te u Hrvatskom primorju 320 m.
U 52 špilje koje
su dulje od 1000 m, hrvatski su speleolozi istražili ukupno 140.6 km
horizontalne duljine špiljskih kanala. Od toga je na Kordunu istraženo
37.6 km, u Lici 33.3 km, na Velebitu 27.7 km, u Dalmaciji 10.4 km, u
Cetinskoj krajini 8.5 km, u Istri 8.1 km, na Medvednici 7.1 km, u
Gorskom kotaru 5 km te na Žumberku 2.9 km.**
Leksikon špilja
i jama u Hrvatskoj je projekt koji je započet 2008. godine na
Hrvatskom speleološkom poslužitelju. Cilj projekta je napraviti prikaz
značajnih špilja i jama u Hrvatskoj. Pri tome su definirani kriteriji
uvrštavanja u leksikon: napravljen prikaz dane špilje ili jame sa
speleološkim nacrtom, opisom morfologije i karakterističnih
svojstava te tijeka istraživanja uz odgovarajuću foto-dokumentaciju i
popis literature. Projekt nema definiran vremenski rok, budući da ćemo u
suradnji s istraživačima postupno sređivati rezultate dosadašnjih
istraživanja, a za očekivati su i novi rezultati tijekom aktualnih
istraživanja.
Urednici Darko Bakšić i Dalibor Paar
|
Naslovnica: Lubuška jama. Snimio:
D.Bakšić |
* dubina
se definira kao razlika između nadmorske visine ulaza i visine
do koje se došlo
** podaci: siječanj
2009. |
|
Olimp
