|
 
 |
Špiljski biseri
Špiljski biseri su kuglaste forme kalcitnih agregata koje nalazimo u plitkim
bazenima u koje sa stropa kapa voda. Površina im je obično glatka, no može biti
i hrapava - čak i koraljasta. Najčešće su promjera oko 1 cm, a nađeni su i
primjerci promjera većeg od 10 cm.
Građeni su od koncentričnih slojeva kristala kalcita (kristali su izduženjem
okomiti na slojeve) koji se talože oko početne jezgre. Jezgra može biti zrno
pijeska, ulomak sige, kosti, ljušture i sl.
Voda kapajući pada na čestice, stalno ih okrećući, tako da špiljski biseri rastu
podjednako sa svih strana. Zaobljujući se ujedno se bruse i poliraju tarući se
jedni o druge. Oblik špiljskih bisera ovisi prije svega o obliku čestice u
jezgri, zatim o jačini kapanja vode koja ih okreće, o zasićenosti otopine kao i
razini vode u bazenu. Manji špiljski biseri su zaobljeniji, jer se lakše okreću
nego veći, koji su stoga često asimetrični. Pojedinačni biseri obično su
slobodni, no s vremenom mogu prirasti na podlogu te se i međusobno povezati
mineralnim cementom.
Slobodni špiljski biseri kuglastog oblika. Špilja u kamenolomu Tounj, Ogulin.
Snimio: D. Lacković, 1999.
Špiljski biseri u Munižabi, Crnopac, J.Velebit. Snimio: D. Lacković, 2005.
Plosnati oblik špiljskih bisera priraslih na podlogu.
Jama Vodarica, Jurline , Nacionalni park Paklenica.
Snimio: D. Lacković, 2002. |
