|
 
 |
Raskoš oblika siga
Zanimljivo je da je riječ siga izvedena od latinske riječi sigillum, koja
označava kipić ili figuricu. Međunarodni pak naziv za sige sasvim je drukčijeg
značenja. Naime, speleotem (grč. sphlaion ili spelaion = špilja; jama, thema =
talog) znači špiljski talog.
Kalcitne sige najčešći su i najznačajniji talozi u mnogim špiljama. Svojim
rastom one mogu uklopiti i mnoge druge minerale, prašinu iz zraka, te organski
materijal od veličine spora i zrnaca peluda do kostiju.
Sige razlikujemo prvenstveno po obliku, te po načinu na koji nastaju - npr.
kapanjem vode, slijevanjem preko zidova, rasprskavanjem, rastom kristala na
površini jezera, taloženjem u podvodnim sredinama i dr. Pojedini tipovi siga
dobivaju imena obično prema morfologiji, kao npr. špiljski biseri i zavjese, te
prema okolišu u kojemu su nastali, kao npr. špiljska splav i podvodne sige.
Do sada je u svijetu izdvojeno čak 38 različitih tipova siga, od kojih su neki
izuzetno rijetki. Ovdje će se prikazati najčešći tipovi siga te neki rijetki
koji se javljaju u hrvatskome kršu.
Dvorana bogata sigama: saljevima, zavjesama u obliku orgulja, stalagmitima,
stalaktitima i stupovima. špilja Krušćica, Lika.
Snimio: H. Malinar, 1967.
|
Podzemne škrape. Lubuška jama, Sjeverni Velebit. Snimio: D.Bakšić
|
Strujnice ili fasete. Špilja Debeljača, Lovinac. Snimio: D.Bakšić
|
Anemolit. Kaverna kod Bjelopolja. Snimio: D.Bakšić |
