![](slike/izbornik-krs.jpg)
![](slike/izbornik-sige-sastav.jpg)
![](slike/izbornik-sige-oblici-2.jpg) ![](slike/izbornik-strelica-3.gif)
![](slike/izbornik-sige-svojstva.jpg)
![](slike/izbornik-uvod.jpg) |
Koraloidi
Koraloidi imaju zaobljene, gomoljaste, bubrežaste ili koraljima slične oblike,
po čemu su i dobili ime. Uz stalaktit, stalagmit i saljev ovo je vjerojatno
najčešći tip siga.
Koraloidi se još nazivaju i kokice (prženo zrnje kukuruza), koralji, botroidi
(grč. botrys=grozd), globulariti, cvjetače, naranče i dr. Njihova veličina
varira od sitnih kvržica milimetarskih dimenzija pa do onih promjera većih od 1
metra. Kvržice su građene od koncentričnih ovoja u kojima su kristali
orijentirani izduženjem (kristalografskom osi c) okomito na ovoje i radijalno
oko kvržice. Koncentrični slojevi mogu se međusobno razlikovati bojom, veličinom
i oblikom. Fascinantan niz oblika koji poprimaju koraloidi ovisi o načinu
njihova postanka. Nastaju većinom u zračnim podzemnim prostorima visoke
vlažnosti iz kapilarnog filma vode, te manjim dijelom pod vodom.
Uz procjeđivanje i isušivanje tankoga filma vode na neravninama špiljskoga
kanala kao osnovnoga mehanizma taloženja, zračni koraloidi nastaju i u uvjetima
prskanja, kapilarnoga kretanja vode iz jezera po zidovima, kombiniranjem
kondenzacije i isušivanja, te iz aerosola. Isušivanje zbog strujanja zraka može
uzrokovati rast koraloida u jednu stranu, u pravilu u smjeru odakle struji zrak,
odnosno u smjeru veće brzine isušivanja.
Podvodni koraloidi nastaju zbog laganog izlaženja CO2 iz špiljskih jezera u
zrak, pri čemu jezera postaju prezasićena s CaCO3. Podvodni koraloidi talože se
po stijenkama jezera i obično su veći i jednostavnijih oblika od onih nastalih u
zračnim uvjetima.
![](slike/male/037-kolaroidi.jpg)
Bubrežasti oblik koraloida. Špilja za Gromačkom vlakom, Orašac, Dubrovnik.
Snimio: D. Lacković, 1998.
|
![](slike/male/038-kolaroidi.jpg)
Koraloidi. Na slici lijevo gore vidi se presjek kvržice s tipičnom koncentričnom
građom.
Močiljska špilja, Osojnik, Dubrovnik.
Snimio: D. Lacković, 1998.
|
![](slike/male/039-stalagmit.jpg)
Stalagmiti obrasli koraloidima. Špilja Lucinka, Mala Paklenica, južni Velebit.
Snimio: D. Lacković, 1996.
![](slike/male/040-kolaroid.jpg)
Stalagmit s grančicama koraloida. Špilja Lucinka, Mala Paklenica, Južni Velebit.
Snimio: D. Lacković, 2002.
![](slike/male/118-Koraloidi-KavernakodBjelopolja-DBaksic.JPG)
Koraloidi: Jamski sustav Velebita, Sjeverni Velebit (lijevo). Špilja Debeljača,
Lovinac (sredina).
Kaverna kod Bjelopolja (desno). Snimio: D.Bakšić
![](slike/male/096-koraloidnistalaktit-Vranik-Lovinac-DBaksic.JPG)
Koraloidi: Jama Seline, Istra (lijevo), Špilja Vranik, Lovinac (desno). Snimio:
D.Bakšić |