|
Osim na kamen, kapljice vode padaju i na tlo. U tlu ima
ostataka kamenja, životinja, bilja i drveća.
Kada kapljice prolaze kroz tlo, neke popije žedno
korijenje biljaka, a ostale odlaze dalje u hladne
pukotine.
Znatiželjne kapljice vode u pukotinama susreću malene
kristaliće kalcita, od kojih je izgrađen kamen vapnenac,
te ih odvode sa sobom u podzemnu pustolovinu.
Jeste li znali?
Kristali
su pravilni oblici minerala koji imaju oštre bridove i
glatke plohe. Kalcit je mineral od kojega se sastoji
kamen vapnenac.
Kristalići kalcita u vapnencu su vrlo sićušni, pa se
najbolje vide povećalom.
Kapljice vode i kristalići kalcita za sobom ostavljaju
razne šupljine: kanale ravne i krivudave, uske i široke,
u vječnome mraku.
U početku mali, kanali s vremenom postaju sve veći.
Zovemo ih špilje ili
jame ako su jako strmi. Ljudi koji ih istražuju
nazivaju se špiljari, jamari ili speleolozi.
Jeste li znali?
Speleolozi,
istražujući špilje i jame, spuštaju se i penju po
užadi, provlače se kroz uske blatne kanale, plivaju u
ronilačkim odijelima preko hladnih špiljskih jezera,
spavaju u podzemlju u vrećama za spavanje ...
Do
dna najdublje jame na svijetu, jame Krubera u Gruziji,
speleolozi se spuštaju po užadi čak 2191 metra (kao 20
zagrebačkih katedrala naslaganih jedna na drugu).
Najdublja jama u Hrvatskoj je Lukina jama na Velebitu,
duboka 1392 metra.
Duljina
špilje Mamut u Sjevernoj Americi iznosi više od 590 km
(kao udaljenost od Zagreba do Dubrovnika). To je
najdulja špilja na svijetu. Najdulja špilja u
Hrvatskoj, Đulin ponor-Medvednica, dugačka je preko 16
kilometara, a nalazi se ispod grada Ogulina.
|
