|
Kristalići kalcita koji se niz padinu s kapljicama vode
kližu, njome se čitavom jedan za drugim nižu.
Hop, hop! "Bok kamenčiću! Ja idem dalje", kaže kapljica
ostavljajući kristalić koji se uhvatio za druge
kristaliće na padini. I tako kristalići kroz dugi niz
godina sagrade špiljski ukras nalik okamenjenom slapu
koji nazivamo saljev.
Jeste li znali?
Špiljski ukrasi mogu se vidjeti u
turistički uređenim špiljama gdje će vam ih pokazati
vodiči ili špiljari koji tamo rade. U Hrvatskoj je
moguće posjetiti na primjer jamu Baredine u Istri,
Cerovačke špilje u Lici, špilju Lokvarku u Gorskom
kotaru, špilju Veternicu kod Zagreba i još mnoge
druge. Špiljski se ukrasi ne smiju lomiti niti
iznositi iz špilja.
"Tako, sada smo usporili malo ovu jurnjavu... Vidi, vidi
kakvo smo krasno jezero napravili", pričaju kristalići.
Ovakva jezerca s branama od kristalića kalcita česta su
na saljevima i zovu se špiljske kamenice.
Kapljice vode koje padaju u plitke špiljske kamenice
ponekad okreću kristaliće koji se hvataju jedan za
drugoga, bruse se i postaju malene zaobljene loptice.
"Vrti mi se, vrtiii. Jooj! Joooj! Boli grava!"
"Boli
glava, baš smo lijepi!" "Vidi, ja sam sasvim
okrugao, sjajan, nisam li krasan?", kaže okrugli
blistavi kamenčić. I tako u nekim kamenicama rastu i
zaobljuju se špiljski biseri.
Jeste li znali?
Biseri nastaju i u školjkama bisernicama
u moru. Špiljski biseri su obično veličine graška, a
najveći mogu biti do veličine šake.
Kapljice
vode i kristalići skaču i u mirna jezera u kojima se
tada rastaju. "Ja idem k svojima", kaže kristalić i
uhvati se za
špiljsku splav izgrađenu od ostalih kristalića
kalcita.
Ponekad se splavi uhvate za rub jezera i tamo grade
svjetlucave obalne ploče.
Jeste li znali?
Špiljski
račič, čovječja ribica, endemska hrvatska pijavica i
ostale špiljske životinje nemaju oči jer provedu čitav
život u špiljskome mraku. Oči im u mraku ne trebaju pa
su zakržljale.
|
