|
 
 |
Heliktiti
Heliktiti su sige koje rastu u svim smjerovima, pa čak i u suprotnom od
gravitacije. Ime dolazi od grčke riječi heliks, što znači uvijen.
Rastu na stropovima, zidovima i na drugim sigama. Obično su prozirni ili bijeli,
a mogu biti različito obojeni kao i ostali tipovi siga. Dužine su od
milimetarskih pa do najvećih poznatih od 4 m, a širine najčešće od nekoliko mm
pa do nekoliko cm. Najrazličitijih su oblika, a najčešće vlaknasti, crvoliki,
granasti i kvrgasti. Bez obzira na oblik i veličinu, svim je heliktitima
zajedničko da imaju vrlo tanki kapilarni središnji kanal, promjera 0,008 do 0,5
mm, kojim se “prihranjuju”.
Za razliku od stalaktita koji nastaju kapanjem, heliktiti nastaju iz vrlo sporo
cirkulirajućih kapilarnih tokova nošenih kapilarnim uzgonom ili pak
hidrostatskim tlakom. Smjer rasta heliktita određuju sile kristalizacije a ne
gravitacija. Ako se cirkulacija vode kroz kapilaru pojača, na vrhu heliktita
može se stvoriti kapljica, pa će kapanjem dalje nastajati stalaktit.
 
Heliktiti - polušpilja uz ulaz u špilju Debeljaču, Lovinac. Snimio: D.Bakšić
Stalaktit s heliktitima koji rastu u stranu i čak prema stropu. Špilja za Gromačkom vlakom, Orašac, Dubrovnik.
Snimio: B. Jalžić, 1998. |
Heliktit. špilja Veternica, Medvednica, Zagreb.
Snimio: D. Lacković, 2003. |
Aragonitni heliktiti, Virtuall Reality Cave, Južna Afrika.
Snimio: D. Lacković, 2001.
|
Heliktiti. Špilja u kamenolomu Otruševac. Snimio: D.Paar
Stalaktiti i heliktit, Špilja u kamenolomu Tounj, Ogulin.
Snimio: M. Andreis, 1996. |
