|
Špiljske kamenice
Slijevanjem tankoga sloja vode po kosome podu kanala ili kosim saljevima, na
neravninama vodeni tok postaje turbulentan pa takvo raspršivanje pospješuje
gubitak CO2 i kristalizaciju kalcita na ispupčenju. Ispupčenje raste tvoreći
branu koja stvara manje ili veće jezerce. Brana tako raste i prati ju porast
razine vode.
Pri tvorbi špiljskih kamenica važnu ulogu ima i stupanj isparavanja. Ako je
vodeni tok znatno jači od isparavanja, voda se prelijeva preko ruba brane koja
tada raste odnosno širi se nadograđivanjem s vanjske preljevne strane (kao na
slici dolje). U obrnutom slučaju, ako je isparavanje jače od toka, brana raste s
unutarnje strane te se čitava kamenica smanjuje i zatvara (slika desno). Ako je
tečenje i isparavanje u ravnoteži, nastaje manje-više simetrična brana.
Kada se špiljske kamenice nalaze jedna ispod druge u većem broju nazivaju se još
i kaskadama.
Visina brana špiljskih kamenica ovisi o nagibu kanala. Na strmije nagnutome
kanalu nastaju više brane, a na blagim nagibima niže i vijugave.
Duboke špiljske kamenice na strmom saljevu nastale u vrijeme intenzivnog vodenog
toka.
Vištičina jama, Opuzen.
Snimio: D. Lacković, 1999.
Stalagmit i sitne špiljske kamenice koje se zbog slabog vodenog toka zatvaraju
(rastu prema unutra).
Špilja u kamenolomu Tounj, Ogulin. Snimio: D. Lacković, 1999.
 
Kaskade u jami Munižabi, Crnopac, J.Velebit. Snimio: D.Bakšić
 
Kaskade u Donjoj Cerovačkoj špilji (lijevo) i jami Burinki, Crnopac, J.Velebit
(desno)
Snimio: D.Bakšić
Špilja za gromačkov vlakom, Orašac, Dubrovnik. Snimio: D.Bakšić
Špilja Debeljača, Lovinac. Snimio: D.Paar |
