Koraloidi

Koraloidi imaju zaobljene, gomoljaste, bubrežaste ili koraljima slične oblike, po čemu su i dobili ime. Uz stalaktit, stalagmit i saljev ovo je vjerojatno najčešći tip siga.

Koraloidi se još nazivaju i kokice (prženo zrnje kukuruza), koralji, botroidi (grč. botrys=grozd), globulariti, cvjetače, naranče i dr. Njihova veličina varira od sitnih kvržica milimetarskih dimenzija pa do onih promjera većih od 1 metra. Kvržice su građene od koncentričnih ovoja u kojima su kristali orijentirani izduženjem (kristalografskom osi c) okomito na ovoje i radijalno oko kvržice. Koncentrični slojevi mogu se međusobno razlikovati bojom, veličinom i oblikom. Fascinantan niz oblika koji poprimaju koraloidi ovisi o načinu njihova postanka. Nastaju većinom u zračnim podzemnim prostorima visoke vlažnosti iz kapilarnog filma vode, te manjim dijelom pod vodom.

Uz procjeđivanje i isušivanje tankoga filma vode na neravninama špiljskoga kanala kao osnovnoga mehanizma taloženja, zračni koraloidi nastaju i u uvjetima prskanja, kapilarnoga kretanja vode iz jezera po zidovima, kombiniranjem kondenzacije i isušivanja, te iz aerosola. Isušivanje zbog strujanja zraka može uzrokovati rast koraloida u jednu stranu, u pravilu u smjeru odakle struji zrak, odnosno u smjeru veće brzine isušivanja.

Podvodni koraloidi nastaju zbog laganog izlaženja CO2 iz špiljskih jezera u zrak, pri čemu jezera postaju prezasićena s CaCO3. Podvodni koraloidi talože se po stijenkama jezera i obično su veći i jednostavnijih oblika od onih nastalih u zračnim uvjetima.


Bubrežasti oblik koraloida. Špilja za Gromačkom vlakom, Orašac, Dubrovnik. Snimio: D. Lacković, 1998.


Koraloidi. Na slici lijevo gore vidi se presjek kvržice s tipičnom koncentričnom građom. Močiljska špilja, Osojnik, Dubrovnik. Snimio: D. Lacković, 1998.


Stalagmiti obrasli koraloidima. Špilja Lucinka, Mala Paklenica, južni Velebit. Snimio: D. Lacković, 1996.

 


Stalagmit s grančicama koraloida. Špilja Lucinka, Mala Paklenica, Južni Velebit. Snimio: D. Lacković, 2002.

 


Koraloidi: Jamski sustav Velebita, Sjeverni Velebit (lijevo). Špilja Debeljača, Lovinac (sredina).
Kaverna kod Bjelopolja (desno). Snimio: D.Bakšić

 


Koraloidi: Jama Seline, Istra (lijevo), Špilja Vranik, Lovinac (desno). Snimio: D.Bakšić

       HRVATSKI SPELEOLOŠKI POSLUŽITELJ     ŠPILJE HRVATSKE     ZNANOST    ŠTO JE SPELEOLOGIJA?     ZAŠTITA ŠPILJA

© 2008. SPELEOLOŠKI ODSJEK VELEBIT