|
Kristali
U krškom podzemlju često nalazimo manje ili veće nakupine slobodnih ili
djelomično priraslih kristala špiljskih minerala s lijepo vidljivim kristalnim
plohama. Njihova veličina varira od nekoliko milimetara pa do preko 20
centimetara. Odbijanje svjetla od ravnih i sjajnih kristalnih ploha daje čarobni
dojam svjetlucanja po zidovima kanala.
U obliku većih kristala u našim se špiljama najčešće pojavljuje mineral kalcit,
i to u formi romboedara, skalenoedara ili njihovih kombinacija. U nekim zemljama
je poznato i pojavljivanje velikih kristala gipsa.
Veliki kristali nastaju u tri različita podzemna okoliša: u prostorima potpuno
ispunjenima vodom (freatička zona), u podzemnim jezerima koja se nalaze iznad
potpuno potopljenih prostora (vadozna zona), te u zrakom ispunjenim prostorima,
iz otopina koje se u te prostore procjeđuju iz zidova ili kroz špiljski
sediment.
Nužni uvjeti za rast velikih kristala su sljedeći:
- otopina iz koje nastaju mora biti neznatno prezasićena u odnosu na mineral
koji se taloži;
- vodena ili vlažna sredina u kojoj kristali rastu mora biti duže vrijeme mirna
jer inače dolazi do prekida rasta;
- dovoljno vremena i prostora da narastu veliki kristali.
Sva tri uvjeta ispunjena su jedino u potpuno potopljenim freatičkim prostorima,
u kojima mogu narasti najveći i najljepši kristali.
|
Kristali kalcita koji su rasli u špiljskoj kamenici u vrijeme kada je bila
ispunjenoj vodom.
Špilja Kruščica. Lika.
Snimio: H. Malinar, 1967.
|
Veliki kristali kalcita razvijeni na vrhu stalaktita. Špilja Veternica, Medvednica, Zagreb.
Snimio: D. Lacković, 2002.
|
Najčešći oblici kalcitnih kristala u špiljama: romboedar i skalenoedri
  
Kristali - špilja Debeljača, Lovinac. Lijevo je stalaktit s kristalima. Snimio:
D.Bakšić |
