Saljevi

Saljevi su također vrlo česte sige. Njihov oblik može biti vrlo različit, a ovisi o podlozi na kojoj nastaje. Kada saljev prekriva neočvrsnuti sediment (npr. glinu, pijesak, šljunak) i vodeni tok naknadno odnese taj sediment, zaostaje saljev bez podloge koji se često naziva “baldahin” ili “nadstrešnica”. Sličan završetak saljeva nastaje i kada saljev izraste do površine jezera, na kojoj onda prestaje rasti prema dolje, već se širi samo horizontalno i stvara ravnu ploču. Spuštanjem razine vode saljev ostaje u zraku s ravnim završetkom na kraju, koji označava nekadašnju razinu jezera (crtež dolje).


Postanak s donje strane zaravnjenog saljeva zbog spuštanja razine jezera.

Saljevi nastaju polaganim slijevanjem tankoga sloja vode po širokoj površini, pri čemu CO2 izlazi iz otopine u zrak te kalcit kristalizira. Kristali su svojim izduženjem generalno orijentirani okomito na površinu saljeva, a rast saljeva obavlja se u tankim slojevima koji mogu biti vrlo različito obojeni, ovisno o promjenama sastava otopine iz koje se taloži. »esto su masivni i prekrivaju velike površine zidova i podova kanala, gdje mogu biti i deblji od 10 m.


Saljev sa špiljskim kamenicama u kojima rastu kristali kalcita. Stupina jama, Fužine, Gorski kotar.
Snimio: D. Lacković, 1999.


Podzemno jezero sa saljevom koji se proširuje uz površinu jezera i stupom. Kapanjem sa stropa dvorane rastu brojni stalaktiti. Jama Vodarica, Jurline , južni Velebit.
Snimio: D. Lacković, 2002.


Saljev. Tamna boja gornjeg dijela saljeva vjerojatno je posljedica onečišćenja kalcita organskom tvari.
Manita peć, Velika Paklenica, južni Velebit. Snimio: D. Lacković, 2002.

 


Saljevi: Jama Kita gaćešina, Crnopac, J.Veleit (desno). Jama Burinka, Crnopac, J.Velebit (sredina).
Kaverna kod Bjelopolja (desno). Snimio: D.Bakšić

       HRVATSKI SPELEOLOŠKI POSLUŽITELJ     ŠPILJE HRVATSKE     ZNANOST    ŠTO JE SPELEOLOGIJA?     ZAŠTITA ŠPILJA

© 2008. SPELEOLOŠKI ODSJEK VELEBIT