|
 
 |
Saljevi
Saljevi su također vrlo česte sige. Njihov oblik može biti vrlo različit, a
ovisi o podlozi na kojoj nastaje. Kada saljev prekriva neočvrsnuti sediment
(npr. glinu, pijesak, šljunak) i vodeni tok naknadno odnese taj sediment,
zaostaje saljev bez podloge koji se često naziva “baldahin” ili “nadstrešnica”.
Sličan završetak saljeva nastaje i kada saljev izraste do površine jezera, na
kojoj onda prestaje rasti prema dolje, već se širi samo horizontalno i stvara
ravnu ploču. Spuštanjem razine vode saljev ostaje u zraku s ravnim završetkom na
kraju, koji označava nekadašnju razinu jezera (crtež dolje).
Postanak s donje strane zaravnjenog saljeva zbog spuštanja razine jezera.
Saljevi nastaju polaganim slijevanjem tankoga sloja vode po širokoj površini,
pri čemu CO2 izlazi iz otopine u zrak te kalcit kristalizira. Kristali su svojim
izduženjem generalno orijentirani okomito na površinu saljeva, a rast saljeva
obavlja se u tankim slojevima koji mogu biti vrlo različito obojeni, ovisno o
promjenama sastava otopine iz koje se taloži. »esto su masivni i prekrivaju
velike površine zidova i podova kanala, gdje mogu biti i deblji od 10 m.
|
Saljev sa špiljskim kamenicama u kojima rastu kristali kalcita.
Stupina jama, Fužine, Gorski kotar.
Snimio: D. Lacković, 1999.
|
Podzemno jezero sa saljevom koji se proširuje uz površinu jezera i stupom.
Kapanjem sa stropa dvorane rastu brojni stalaktiti. Jama Vodarica, Jurline ,
južni Velebit.
Snimio: D. Lacković, 2002.
|
Saljev. Tamna boja gornjeg dijela saljeva vjerojatno je posljedica onečišćenja
kalcita organskom tvari.
Manita peć, Velika Paklenica, južni Velebit.
Snimio: D. Lacković, 2002.
  
Saljevi: Jama Kita gaćešina, Crnopac, J.Veleit (desno). Jama Burinka, Crnopac,
J.Velebit (sredina).
Kaverna kod Bjelopolja (desno). Snimio: D.Bakšić |
