Stalagmiti

Stalagmiti su sige koje s poda podzemnih prostora rastu prema gore. Najrazličitijih su oblika, a nastaju kapanjem vode sa stropa ili sa stalaktita iznad njih. Obično imaju zaobljen vrh a i većega su promjera od pripadajućega stalaktita iznad. Za razliku od stalaktita, nemaju središnji kanal. Kapljica vode koja padne sa stalaktita ili sa stropa obično još uvijek sadrži nešto hidrokarbonata u otopini. Tijekom pada kroz zrak, a posebno pri udaru o pod, iz kapljice se oslobađa CO2 te se taloži CaCO3.

Visina s koje kapljica pada, brzina kapanja, isparavanje i količina hidrokarbonata u otopini određuju veličinu i oblik stalagmita. Masivni stalagmiti nastaju pri brzom kapanju, kada se taloženje odvija i po bokovima stalagmita koji tada raste i u širinu. Kod sporijega kapanja većina taloga ostaje na vrhu stalagmita koji postaje visok i tanak. Karbonatni slojevi okomiti su na smjer rasta stalagmita (talože se kao hrpa palačinki). Kada voda kapa s niskog stropa, slojevi koji grade stalagmit obično su ispupčeni prema gore, a u slučajevima kada voda kapa s visokih stropova, slojevi su udubljeni, odnosno ispupčeni prema dolje.

Ovisno o promjeni sastava otopine iz koje nastaju, te o poplavnim talozima koji ih mogu povremeno prekriti, slojevi mogu biti različitoga sastava i boje.

Kada stalagmit naraste toliko da se spoji sa stalaktitom, nastaje stup koji može biti ogromnih dimenzija. Najveći stupovi nastaju ispod velikih pukotina u stropu iz kojih se slijeva veća količina vode.



Karakterističan oblik i građa stalagmita nastalog kapanjem vode s niskog stropa (lijevo) i s visokog stropa (desno)


Stalagmiti.
 Kojina jama, Rakovica, Kordun.
Snimio: D. Lacković, 1999.


Skupina stalagmita sa saljevom u podnožju. Manita peć, Velika Paklenica, južni Velebit.
Snimio: D. Lacković, 2002.


Stalagmiti s dobro vidljivom slojevitom građom. Kraljevska jama, otok Hvar. Snimio: D. Lacković, 2000.


Masivni stalagmiti nastali pri brzom kapanju vode i špiljske kamenice ispunjene vodom. Stupina jama, Fužine, Gorski kotar. Snimio: D. Lacković, 1999.


Stalagmiti: Munižaba, Crnopac, J.Velebit (lijevo), Špilja Debeljača, Lovinac (sredina), Donja Cerovačka špilja (desno).
Snimio: D.Bakšić

 

 
Špilja Debeljača, Lovinac. Snimio: D.Paar

 


Stupovi. Jama Kita gašećina, Crnopac, J.Velebit. Snimio: D.Paar

       HRVATSKI SPELEOLOŠKI POSLUŽITELJ     ŠPILJE HRVATSKE     ZNANOST    ŠTO JE SPELEOLOGIJA?     ZAŠTITA ŠPILJA

© 2008. SPELEOLOŠKI ODSJEK VELEBIT