Zavjese

Ovaj česti i karakteristični oblik siga nalik je zavjesama ili npr. šalu, a nastaje na kosim stropovima ili previsnim zidovima po kojima se linijski slijeva voda i iza sebe ostavlja tanki sloj kalcita. Ovisno o putu vode, zavjesa može biti ravna ili vijugasta. Kalcitni kristali rastu svojim izduženjem okomito na smjer toka vode i obično tvore zupčasti rub na zadnjem sloju zavjese. Ti zubi poznati su i pod nazivom pasji zub (engl. dogtooth), a čine ih zapravo kristali kalcita skalenoedarske forme. Nazubljenost ruba zavjese ovisi o brzini dotoka vode. Pri bržem dotoku nastaju sitniji kristali i zavjese glatkoga ruba (slika lijevo gore), a pri sporijem toku nastaju krupniji kristali, pa je rub zavjese nazubljen (slika lijevo dolje).

Zavjese su često vrlo tanke, prozirne i raznobojnih slojeva, ovisno o promjeni sastava otopina tijekom rasta. Ovisno o debljini, na lagano kucanje, odzvanjaju različitim tonovima, te se stoga često nazivaju i orguljama.


Zavjese najčešće rastu na kosim stropovima linijskim nadograđivanjem slojeva kalcita.

Zavjese su kombinirane saljevno-kapajuće sige. U početku zavjesa raste gotovo pravocrtno iz vode koja teče niz kosu stijenu. Mala valovitost površine stijene uzrokuje da zavjesa postane blago zavojita (vijugava). Taloženje kalcita intenzivnije je na vanjskome rubu svakoga zavoja te zavjesa postaje sve naglašenije naborana. Na krajnjem, najnižem dijelu zavjese voda katkada počinje kapati, te se tu često formiraju stalaktiti. Ponekad zavjese spajaju više stalaktita, a mogu spajati i dijelove saljeva (kao na slici krajnje lijevo), a mogu se spojiti i s podnim stalagmitima.


Zavjesa sa glatkim rubom. Jopićeva špilja, Krnjak, Kordun Snimio: D. Lacković, 1998.

 


Zavjese nazubljenih rubova. Kojina jama, Rakovica, Kordun. Snimio: D. Lacković, 1999.

 


Zavjese nastale na saljevu. Stupina jama, Fužine, Gorski kotar. Snimio: D. Lacković, 1999.

 


Početna faza nastajanja zavjese. Špiljski sustav Đulin ponor-Medvedica, Ogulin. Snimio: D.Bakšić

 


Zavjesa. Špilja za gromačkom vlakom, Orašac, Dubrovnik. Snimio: D.Bakšić

 


Zavjesa. Špilja Debeljača, Lovinac. Snimio: D.Paar

       HRVATSKI SPELEOLOŠKI POSLUŽITELJ     ŠPILJE HRVATSKE     ZNANOST    ŠTO JE SPELEOLOGIJA?     ZAŠTITA ŠPILJA

© 2008. SPELEOLOŠKI ODSJEK VELEBIT