Napomena: Ovdje je dan prikaz stanja u špiljskom sustavu Đula-Medvedica zatečenog tijekom intenzivnih istraživanja između 1984. i 1987. godine. Nakon toga započelo se raditi na saniranju stanja u špilji, posebice čišćenjem ulaznih dijelova Đulinog ponora, gdje je danas stanje dosta bolje nego tijekom navedenih istraživanja. Speleolozi su zadnjih godina dublje u špilji zatekli bolje stanje nego što je zabilježeno tijekom osamdesetih godina. Međutim, kao gorući problem ostaje sanacija ulaznog dijela špilje Medvedice (posebice uklanjanje velikog smetlišta na njenom ulazu) te rješavanje sustava otpadnih voda grada Ogulina. Nadamo se da će tome pridonijeti pozitivna razmišljanja u Ogulinu vezana uz iskorištenje turističkog potencijala špilje, jer po špilji ispod grada, Ogulin je jedinstven grad u Hrvatskoj i široj regiji.

Zagađenje podzemlja

Marijan Čepelak

Prvi je dojam svakog posjetioca Đulinog ponora i Medvedice da ulazi u smetlište i kanalizaciju i taj dojam je nažalost, opravdan. Zaista je šteta što se ovako velika i značajna špilja nalazi u samom gradu gdje je izložena stalnom zagađivanju. Ono što je za druge špilje opasnost u vandalizmu posjetilaca i direktnoj devastaciji ljudskom rukom, to je ovdje u posrednom djelovanju čovjeka koji akciju uništavanja prepušta svom otpadu. Materijal kojim se zagađuje podzemlje Ogulina može se podijeliti u četiri grupe:

1. Prirodni organski materijal-uglavnom veliki piljeni trupci, cjepanice, granje, daske, drvene strugotine, lišće, slama i sl. Ovaj materijal je prirodnog porijekla, ali ljudi su odgovorni za njegovo unašanje u ponor jer ga bacaju, odnosno dozvoljavaju da dospije u ponornicu Dobru. Najveće zagađivanje špilje i sadašnji problem poplavljivanja uzrokovan je upravo ovom vrstom materijala.

2. Drugu skupinu čine razni odbačeni predmeti umjetnog porijekla, kao npr. metal (stari štednjaci, vozila, strojevi, bačve, cijevi, žice, lim) staklo ( boce), guma ( kotači raznih vozila), predmeti od plastičnih masa ( kanistri, folije, igračke, boce i dr.) i kosti uginulih životinja.

3. Deterdženti i razne aktivne kemikalije u sastavu otpadnih voda, ulje, nafta, katran, razne soli itd.

4. Živi organizmi- mikroflora i mikrofauna vezana za otpadne vode kanalizacije, krupne uginule organizme, otpadnu hranu i sl.

Ovaj materijal ulazi u podzemlje uglavnom na tri načina i to:

a.) putem ponornice Dobre – osobito za velikih vodostaja unaša se krupno smeće i ispire sav sitniji materijal odbačen u njeno korito i na ulaz ponora.

b.) direktnim unašanjem u podzemlje kroz ulaze- upravo ti ulazi su mjesta najveće koncentracije smeća svake vrste i leglo zaraze. Tu žive čitave kolonije štakora.

c.) procjeđivanjem otpadnih voda, gradske ulične kanalizacije, loše izoliranih septičkih jama itd.

 Posljedice ovako intenzivnog zagađivanja očigledno su vrlo štetne, a to se manifestira na više načina

- već spomenuto začepljivanje ponora i s tim u vezi poplavljivanje jednog dijela grada

- stalno bakteriološko zagađivanje izvora podzemne Dobre, pa tako i nizvodnih tokova što neposredno ugrožava stanovništvo dotičnog područja, faunu rijeke i u širem smislu remeti ekološku ravnotežu čitavog okoliša;

- uništava se podzemlje (zatrpavanje, sam izgled, smrad), pa tako i njegove vrijednosti, a smanjuju se mogućnosti da se iskoristi kao prirodna atrakcija i izvanredan fenomen krša za turističke svrhe.

"Možda nije pregorila?" - Robert Erhardt sa sakupljenim "trofejima" na ulazu u Đulu, nakon istraživanja granjem i smećem začepljenih dijelova špilje (1984.). Snimio: M.Čepelak

Nema sumnje da se zagađivanje ove špilje događalo već prije, a s prirodnim materijalom u određenom smislu oduvijek. Razlog da špilja još nije u potpunosti zatrpana je u tome što smeće ipak propada jednim dijelom, premda mnogo sporije nego na površini, a jednim dijelom biva otplavljeno, mehanički usitnjeno i uništeno. Snažne bujice nose sa sobom šljunak i sitnije kamenje, pa u vrtložnom kretanju kroz uske kanale drobe mekši materijal.

Smanjivanjem protoka zbog izgradnje hidroelektrane poremetila se prirodna ravnoteža unašanja i propadanja naplavina, a uz povećan priliv smeća vrlo otpornih vrsta (plastika, staklo, metal, guma), akumulacija tog stranog materijala naglo raste. Tome se kao impregnacija pridružuju nanosi pijeska, mulja i šljunka. S porastom grada povećalo se i zagađivanje otpadnim vodama. Industrija daje svoj doprinos zagađenju raznim kemikalijama, uljem i sl. Sve veća potrošnja deterdženata u kućanstvu odražava se i u sastavu vode u podzemlju. Otpad je na neki način pokazatelj standarda, a taj je očigledno u porastu.

Robert Erhardt traži prolaz u nanosima granja, balvana, šljunka i raznog otpada, u Đulinom ponoru (1984.).
Snimio: M.Čepelak

Stanovit stupanj zagađenja je neminovan s obzirom na tako izložen položaj špilje, ali mnogo toga bi se moglo spriječiti, a posljedice današnjeg zagađivanja potpuno ukloniti. Prije svega potrebno je onemogućiti unašanje smeća kroz ulaze i, osobito, rijekom Dobrom. Karakteristično je da najviše smeća ubacuju ljudi koji žive u neposrednoj blizini, upravo oni kojima je ulaz u špilju i korito Dobre u vlastitom dvorištu. Samim zabranama ne može se postići mnogo, nego boljom organizacijom odvoza smeća, propagandom i edukacijom već u osnovnim školama. Takav način je dugotrajan, ali koristan i na kraju ipak uspješan.

Zagađivanje podzemlja otpadnim vodama najveće je koncem sušnog perioda kada prve jesenske bujice isperu korito Dobre. Primijećeno je da ribe (pastrve) koje prethodno mjesecima vegetiraju u špilji (unešene za vrijeme proljetnih bujica) tada naglo ugibaju u roku od nekoliko dana. Nema sumnje da ovako koncentrirani udari zagađenih voda štetno djeluju i na živi svijet u nizvodnom toku Dobre. Možda bi trebalo osigurati neki biološki minimum stalnog protjecanja Dobre kroz podzemlje, tako da se zagađivanje rasporedi na čitavo doba godine i na taj način donekle ublaži njegovo djelovanje.

Zagađivanje industrijskim otpadom također je moguće ukloniti ili barem smanjiti odvozom na deponije, sistemom reciklaže i sl. S tim u vezi trebalo bi detaljnije ispitati vrstu zagađenja u podzemnim vodama. Ovdje treba spomenuti vrlo korisnu inicijativu B.Vrbeka, koji je u Đulinom ponoru i Medvedici prikupio na desetak mjesta uzduž pružanja špilje uzorke mulja za pedološku analizu. Analiza je u toku, a razmatra vrstu, intenzitet i raspored zagađenje u podzemlju.

Jedan je od većih problema, ne samo zbog zagađivanja, već kao opći higijenski faktor, loš sistem kanaliziranja otpadnih voda. To bi trebalo riješiti na najširem planu uvođenjem kanalizacijskih mreža umjesto sadašnjih septičkih jama. Iskustvo na sličnim primjerima pokazuje da moguće održati podzemlje čistim, čak i onda kada se nalazi u samom gradu. Jedan od najboljih načina je da se špilja koristi kao turistički objekt.

Nanosi granja i drugog materijala u Đulinom ponoru (2003.). Snimio: Dalibor Paar

Rezultati pedoloških istraživanja u špiljskom sustavu Đula-Medvedica

Boris Vrbek

Uvod

Špiljski sustav Đula-Medvedica u Ogulinu iscrpno je objasnio i prikazao M. Čepelak (Speleolog 1984-1985), tako da nije potrebno ovdje o tome ponovo pisati. Istraživajući zajedno sa speleolozima nove kanale u špiljskom sustavu, uzimao sam povremeno i uzorke nataloženog mulja radi kemijskih analiza. Uzorci su obrađeni u pedološko-fiziološkom laboratoriju Šumarskog instituta Jastrebarsko ( analitičar N. Pezdirc). Tom prilikom određeni su: pH, CaCO3, P2O5, K2O, humus %, ukupni N%, odnos C:N, mehanički sastav tla te neki teški metali (Fe,MN,Cu, Zn,Pb).
 

Materijal i metode istraživanja
 

Uzorci su sakupljani u različitim dijelovima špiljskog sustava u gornjim i donjim etažama (kanalima) (slika 1). Oko 1 kg mulja je stavljan u plastičnu vrećicu, označavan (osim broja uzorka, označena je obavezno i mjerna točka-T) i čvrsto zatvaran do obrade. Prosječna dubina uzimanja uzoraka iznosila je od 1 do 10 cm. Ukupno je sakupljeno i analizirano 9 uzoraka ( uzorci br.4,5,6,7,8,11,12,13,14). Za kontrolne uzorke odabrana su i analizirana dva lokaliteta izvan ovog špilljskog sustava, prvi u špilji Hajdova hiža u Gorskom Kotaru (K3), a drugi u jami Golubinjači na Ziru u Lici (K9). Uzorci su sakupljeni tijekom 1985. i 1986. godine. Teški metali određeni su na atomsko-apsorpcijskom spektrofotometru « PERKIN ELMER 300S», a ostale analize rutinskim metodama koje su propisane za analiziranje pedoloških uzoraka.

Mjesta uzimanja uzoraka (1985-1986.).

Rezultati i diskusija

Dobiveni rezultati specifični su za špiljski sustav Đula-Medvedica i uvjete koji u njemu vladaju. U podzemnim šupljinama teoretski bi trebao postojati netaknuti početni stadij tla jer je zaštićen od nekih pedogenetskih faktora koji utječu na njegov razvoj kao i faktora koji utječu na zagađivanje. Takva dva uzorka (K3 i K9) uzeta su kao kontrole za špiljski sustav Đula-Medvedica. Komparacijom kontrolnih uzoraka i uzoraka iz Đule-Medvedice uočavaju se razlike u sadržaju humusa, dušika, fosfora i C:N odnosa. Mulj u tom sustavu je jako slabo (1-3%) do dosta (3-5%) opskrbljen humusom. Dušikom je dobro opskrbljen (0,1-0,2%), dok kontrolni uzorci sadrže vrlo malo humusa (do 1%) i vrlo su siromašni dušikom (ispod 0,06%). Najveće razlike u pojedinim uzorcima pokazuju vrijednosti za fosfor. Uzorci br.6,8 i 14 sadrže vrlo mnogo fosfora. Zanimljivo je da kontrolni uzorak (K9) sadrži također dosta fosfora ( tu anomaliju još treba istražiti, pošto je ulazni dio tog speleološkog objekta jamskog tipa, pa postoji mogućnost onečišćenja uzorka). Uzorci koji pokazuju veliko povećanje vrijednosti fosfora uzimani su u najzagađenijim dijelovima špiljskog sustava, gdje se procjeđuju otpadne i kanalizacijske vode iz Ogulina. Svi uzorci pokazuju pH vrijednosti u rasponu od 7,1-7,7 i manje ili više su karbonatni. U vrijednostima teških metala razlike su odmah uočljive. U odnosu na kontrolne uzorke, uzorci mulja iz Đule-Medvedice pokazuju relativno povećanje koncentracije teških metala.

Rezultati analiza uzoraka prikupljenih 1985. i 1986.

Koncentracije teških metala u Đuli-Medvedici 1985. i 1986.

Zaključci

Đula-Medvedica danas predstavlja onečišćeni podzemni sustav. Glavnu ulogu zagađivača ima grad Ogulin sa svojim otpadnim i kanalizacijskim vodama te deponijima smeća uz ponor i u koritu rijeke Dobre. Nasumce odabrana mjesta za uzimanje uzoraka pokazala su da nisu svi dijelovi sustava jednakomjerno onečišćeni. Najveće promjene pokazuju uzorci koji su uzeti ispod samog grada (uzorci br.6,8,13,14). Direktni zagađivači se nisu mogli utvrditi ovakvim načinom uzorkovanja. Za detaljnija istraživanja zagađenosti špiljskog sustava Đula-Medvedica potrebno je:
- povećati broj uzoraka špiljskog sustava ispod grada i potencijalnih zagađivača
- analizirati još neke elemente (Cd,Hg, Cr,F) te fenole i uljne ekstrakte
- istražiti korito rijeke Dobre uzvodno do brane akumulacije za HE Gojak i
- uzimati uzorke mulja u različitim godišnjim dobima.

Literatura: 

Čepelak, M., 1986: Špiljski sustav Đula-Medvjedica. Speleolog 1984-1985 (XXXII-XXXIII): 2-24. Zagreb
Jochheim, h., Schafer, H., Koenies, H., Glavač, V., Ebben, U., Hakes, W., 1986: Immisionsedingte veränderungen des Bodenmineralstoffhaushaltes in industriefernen Waldgebieten nordwest-Jugoslawien. Postervortrag zum 18. IUFRO-World Congress: 1-18. Ljubljana
Martinović, J., Burlica, Č., 1985: Zagađenost tla teškim metalima u Unsko-sanskoj regiji. Zbornik zavoda za agropedologiju: 39-41. Sarajevo
Mayer, B. 1987: Rezultati prvih istraživanja olova, kadmija, sumpora i fluora u tlu nizinskih šuma bazena Kupčine. Šumarski list 1-2, 19-27. Zagreb
Nikodijević, V., Milić, M., Marković, N., Petrović, V., Jeremić, M., Gavrilović, V., 1979: Zagađivanje zemljišta irigacionim vodama. Čovek i životna sredina 5: 19-23.
Škorić, A., Martinović, J., Vidaček, Ž., 1986: Neki problemi i primjeri oštećenih tala u Hrvatskoj. Zemljište i biljka 3, vol. 35 :223-263.

Hegedić, D., Munko, I., 1983: Pristutne petrokemikalije u više vrsti tala kao produkti mikrobiološke razgradnje organskih tvari. Zemljište bilja 2, vol. 32: 155-159.

Williams, D.E., Vlamis, J., Pukite, A.H., Corey, J.E., 1987: Metal movement in sludge-amended soils: A nine year study. Soil Science 2, Vol. 143:124-132.

Pawluk, S., 1967: Die Analyse von Bodenproben durch Atom-Absorptions-Spektormetrie. Atom Abs. Newsletter 3, Vol. 6:53-56.

 ŠPILJSKI SUSTAV ĐULIN PONOR-MEDVEDICA       GEOLOGIJA I HIDROLOGIJA       TIJEK ISTRAŽIVANJA     ZAGAĐENJE PODZEMLJA

© 2008. Speleološki odsjek Velebit